Naravno, pitanje je koliko mi znamo iskoristiti ili koristimo ovakve darove  prirode, očigledno nedovoljno. Osim toga BiH najviše uvozi energente, naftu i nafne derivate. Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić izjavila je za Source da bi jačanje konkurentnosti mnogo utjecalo i na bosanskohercegovačku prozivodnju, jer se sasvim drugačije formiraju cijene proizvoda u konkurenciji, nego što je to slučaj u monopolu. Međutim, greška koja se ponavlja u BiH, ali i u ostalim zemljama u razvoju što sve one prerano otvaraju svoja tržišta.

"Sve razvijene zemlje koje nama vrše predavanje o otvorenom tržištu , znaju i same da otvoreno tržište ne postoji. Da je tržište zaista otvorno onda ne bismo imali barijere za imigrante, jer po čemu je na primjer produktivniji obični čistač u Njemačkoj nego u BiH, a znamo i sami koliko je on tamo visoko plaćen. BiH se prerano otvorila i nije vodila odgovarajuću idustrijsku politiku", izjavila je Cenić.


Domaći proizvođaći u našoj zbog velikog uvoza ne mogu normalno da učestvuju na tržištu i da prodaju svoje porizvode. BiH možda ne može da proizvede 100 odsto proizvoda koji su potrebni tržištu, ali možemo 40, 50 ili 60 odsto, a ostalo bi se moglo uvoziti. Kvalitet određenih proizvoda u BiH je na zavidnom nivou, a neki od njih su veoma priznati i na globalnom tržištu.

"Možemo uvijek da pričamo o našoj hrani, po čemu to naša hrana nije kvalitetna. Naprotiv, radi se o veoma kvalitetnim proizvodima. Ljudi kod nas su slabo upućeni u tom segmentu, pa velike količinu hrane konzumiraju iz inostranstva. Niko od istaknutih bosankohercegovačkih proizvođača nije svoje mjesto na tržištu našao igrom slučaja, već je morao prikazati određeni kvalitet svojih proizvoda", rekla je Cenić.

Kada je riječ o izvozu proizvoda, BiH ne igra bitnu ulogu na međunarodnom tržištu.

"Naša zemlja ne može u dovoljnoj mjeri učestvovati u izvozu kada joj državne strukture ništa ne pomažu u tome. Mi nemamo ekonomsku diplomatiju, odnosno ona je na tako niskim granama, da je to prestrašno. Ona nije u funkciji privrede, što joj je možda i primarna uloga. Slabo se ulaže u istraživanja, a sigurno je da mnoge jake zemlje ulažu velika sredstva na tom polju. Poražavajuće je da se ulaže na mercedese, audije, otvaranje trotoara, a niko ne razmišlja od tome da neka od tih sredsava uloži u našu privredu da bi i ona u neku ruku imala određene startne osnove za svoje napredovanje", riječi su Svetlane Cenić.

U zadnjih par godina u zemlje iz regiona se uvoze proizvodi koji su u najmanju ruku sumnjivog kvaliteta. Kvalitet hrane je zaista upitan.

"Nemoguće je da paradajz toliko dugo stoji, a izgleda tako dobro. Razne salame koje imaju fantastičan dizajn znaju biti veoma kobne za naše zdravlje. Probajte je ostaviti jednu krišku salame na sunce, kada ispari voda iz nje, vidjet ćete šta ćete dobiti. O tome se može diskutovati danima", govori Cenić.

Zabrinjavajuća je činjenica da se u BiH uvoze  kozmetički proizvodi jednog kvaliteta, a za tržište Evropske unije sasvim drugog, iako je riječ o istom proizvodu, odnosno istom pakovanju.

"Pa probajte uzeti isti dezedorans u Sarajevu i Zagrebu, vidjet ćete razliku. To je dokaz da su Evropskoj uniji veći standardi po svim pitanjima, pa tako i po kvalitetu. Zemlje u razvoju kao BiH i u tom segmentu su zadnja rupa na svirali", zaključila je Svetlana Cenić.


Novinar: Admir Oručević