30.11.2021. 11:40
0
Majka poginula šititeći sina u strašnom nevremenu koje odnosi živote - Oglasio se i Sladić: Ono što je pogodilo Tursku, osjetio sam na svojoj koži
Najmanje šest ljudi, uključujući stranog državljanina, poginulo je dok je desetine povređeno kada je snažna oluja u ponedeljak pogodila najveći turski grad Istanbul i regije oko njega.

Dvije žene su poginule u istanbulskim četvrtima Esenjurt i Sultangazi, dok je građevinski radnik poginuo kada je na njega pao zid u sjevernoj provinciji Zonguldak. Jedna osoba poginula je u Kocaeli dok je pokušavala da ojača krov na kući, dok su snažni vjetrovi lomili crijep i bacali ga na ulicu. Poginula je i jedna majka dok je pokušavala da zaštiti sina u Esenjurtu. Njih dvoje su navodno bili zatrpani ispod srušenog krova, prenio je TRT.  Žena je preminula na licu mesta, dok se dječak nalazi u bolnici.

Svjedok je opisao kako se majka u posljednjem trenutku bacila preko djeteta u pokušaju da ga zaštiti, pre nego što je oluja srušila krov, prenosi Daily Sabah.

Nepovoljni vremenski uslovi doveli su do jednodnevne obustave nastave u utorak u 11 provincija, uključujući 15-milionsku metropolu. Vlasti su u ponedeljak apelovale na građane Istanbula da ne izlaze napolje ukoliko to nije neophodno zbog objekta koji padaju i zakrčenih puteva. Zbog oluje je u jutarnjim satima u Istanbulu padala prljava kiša, a mnogi vozači su pojurili da operu svoja vozila od blata. Prema turskom meteorološkom servisu, udari vetra dostizali su 130 kilometara na sat u nekim dijelovima Istanbula.





Šta je Lodos koji je Istanbulu  prouzrokovao veliku materijalnu štetu? 

Jučer je Istanbulu puhao vjetar poznatiji kao 'Lodos' o čemu se radi, najbolje je na svom FB profilu opisao ponzati bh. meteorolog Nedim Sladić.

Za početak ove objave, ispričat ću jednu svoju priču prije nego obrazložim šta sve leži iza ove oluje. Kada sam daleke 2018. godine došao u Istanbul na svoju studentsku razmjeru, prva stvar na što su me upozorili je učestali vjetar. I kad vidim da u medijima stoji natpis: „DİKKAT, İSTANBUL’A KUVVETLİ RÜZGAR (FIRTINA) GELİYOR!“ (u prijevodu: oprez, pristiže jaka vjetrena oluja), velike su šanse da se to odnosi upravo na Lodos. Nije mi bila to neka nepoznata činjenica jer sam itekako znao da je Istanbul prilično vjetrovit grad, i na kraju se i sam u to i uvjerio. Međutim, ono što sam morao naučiti jeste da će adaptacija na klimu biti najviše izazovna u pogledu vjetra, a ne na temperaturni režim koji u Istanbulu zaista ostavlja bez teksta do mjere da se pitate je li živite u istom gradu, no s obzirom na površinu samog megapolisa, ne treba ni da čudi. Lodos je vrlo nezgodan vjetar, i ukoliko se nađete u periodu kad on puše, a obično je to u kasnu jesen, vrlo je izgledno da vam neće pogodovati. Još ako ste osjetljivi na južinu, sigurno je da će glavobolja, umor i nizak pritisak obilježiti vaš dan. O valovima koje ovaj vjetar razvija i da ne govorim, jer je strahovito sjediti na balkonu i gledati kako valovi prebacuju zid i red kamenih ploča sve do saobraćajnice. Igrom slučaja i sticajem okolnosti zbog blizine fakulteta, stanovao sam na Kartalu, u bloku zgrada koje su prvi red do mora, na nekih 100 metara udaljenosti. Kartal je ujedno jedna od tri najtoplije istanbulske općine, sa prosječnom godišnjom temperaturom od oko 15,1 ºC i pravom sredozemnom klimom. Da bih vam dočarao i temperaturnu razliku, dat ću jedan primjer. Sredinom marta 2018. godine dok sam se na atipično visokih 28 ºC na azijskom dijelu grada sunčao na balkonu i gledao u plavo more ponašajući se kao da je sredina jula mjeseca, kolega me je zvao sa europske strane Istanbula koji je bio udaljen od mene nekih 35 km javljajući da kod njega je magla i svega jedva 10 ºC i da vjetar konstantno rastjeruje maglu (odmah mi je bilo jasno da je to advekcijska magla kojoj pogoduje umjeren vjetar, u ovom slučaju Poyraz). Ta neuobičajeno topla godina, igrom slučaja i ubjedljivo najtoplija godina u historiji Turske pa i Istanbula, u biti za mene je predstavljala meteorološki izazov sa dva vjetra – jedan koji se zove Poyraz, a koji puše sa Crnog mora prema kopnu u smjeru sjeveroistoka, dok drugi, već smo mu spomenuli ime, Lodos, koji je danas i krivac za ekstremne vremenske neprilike, i koji puše preko Sredozemnog i Egejskog mora prema Mramornom moru i dalje prema kopnu. Posebna opasnost Lodosa je njegova okomitost pri puhanju s mora na kopno, što, kao i u Dalmaciji kada puše garbin ili lebić, razvija visoke valove i onemogućava svaki vid plovidbe, napisao je Sladić na Facebooku.









Kakava zima očekuje BiH?

Na temelju rezultata dinamičkih i statističkih modela od strane (MedCOF-a17) i (SEECof-a 26), kao i produkata FHMZ, tempratura zraka tokom zime (1. decembar 2021. – 28. februar 2022.) bi prema većini modela u većem dijelu Bosne, trebala biti u granicama ili iznad normale u odnosu na prosječnu zimu za period (1981.-2010. godine).

Na području Hercegovine prema istim modelima predstojeća zima bi trebala biti iznad normale. 
Vjerovatnoća ostvarenja prognoze je od 40 % za područje Bosne i do oko 50 % za južna područja naše zemlje. 
  
U poređenju sa istim razdobljem prošle godine, predstojeća zima trebala bi biti nešto hladnija.  
Očekivani broj mraznih dana (minimalna temperatura zraka < 0,0 °C) u Bosni tokom zime 
(2021.-2022.) je do 58, a na području južne Hercegovine prognozira se do 14 mraznih dana. 
 
 
    
 
Map 1 - Prostorna raspodjela prognoziranih anomalija temperature zraka za period decembar 2021. – februar 2022. (izvor SEECOF)  
 
 
Prema prognostičkim modelima za prostor Bosne i Hercegovine ali i šire regije, vjerovatnoće za sva tri scenarija (ispod, u granicama ili iznad prosjeka) su podjednake. Naime modeli ne daju pouzdaniji scenario za prognozu količine padavina. Raspored padavina tokom zime bit će neujednačen. Tokom prognoziranog razdoblja nisu isključena duža razdoblja bez padavina ali i kraća razdoblja sa većom količinom padavina. Napominjemo da se ne može ni precizirati vrsta padavina za pojedine dijelove godine. Prognoza padavina u odnosu na prognozu temperature zraka, na dugo vremensko razdoblje je manje pouzdana. S tim u vezi prognoze padavina na duga vremenska razdoblja treba uzeti s većom dozom rezerve, naveli su iz FHMZ.  



(Admir Oručević)







 

0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.