Erdogan je posljednjih mjeseci pojačao svoju retoriku protiv Grčke zbog, kako tvrde iz Ankare, prijetnje sve većeg gomilanja vojske na grčkim otocima u Egejskom moru blizu turske obale. U govoru na Baliju turski je predsjednik povećanu vojnu prisutnost Grčke ocijenio “besmislenom”. Dodao je da “svi avioni i oružje koji dođu neće biti od koristi”, prenosi Politico.

Ovo nije prvi put da je Erdogan izgovorio ovu specifičnu prijetnju. Ona je referenca na pjesmu popularnu u vrijeme turske invazije na sjeverni Kipar 1974. Bir Gece Ansizin Gelebilirim. Prošlog septembra Erdogan je već rekao da bi Turska mogla “doći iznenada jedne noći”. To je navelo Atinu da prijetnje uporedi s ruskom invazijom na Ukrajinu.

“Riskiramo ponovno svjedočenje situaciji kakva se trenutno odvija u jednom drugom dijelu našeg kontinenta”, napisao je tada grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias u pismima NATO-u, EU i Ujedinjenim narodima.

U septembru je EU izrazila zabrinutost zbog Erdoganovih komentara. Američki State Department nazvao “bezopasnima” i ponovio da grčki suverenitet nad egejskim otocima “nije doveden u pitanje.

Turska mapa puta za čvorište trgovanja gasom do kraja godine

Turska će do kraja godine završiti mapu puta kako bi ostvarila svoj dugogodišnji san da funkcioniše kao centar trgovine gasom, izjavio je ministar energetike i prirodnih resursa Fatih Donmez.

Donmez je rekao novinarima nakon sednice vlade da zemlja već ima infrastrukturu koja će doprineti ostvarenju tog cilja, uključujući sedam gasovoda za prirodni gas, pet objekata za tečni prirodni gas (TPG), od kojih su tri plutajuća skladišta, kao i jedinice za regasifikaciju (FSRU) i dva podzemna skladišta gasa.

S obzirom na jedinstveni geografski položaj Turske, koja se prostire na teritoriji Evrope i Azije, on smatra da je zemlja u dobroj poziciji da premosti jaz između dobavljača i kupaca, pružajući mnogo prednosti i jednima i drugima.

Gdje "naginje" Turska?

Dok Mađarska predvođena premijerom Viktorom Orbanom odbija nedvosmisleno stati uz Zapad i Ukrajinu protiv Moskve, Erdogan, drži sve svoje opcije otvorenima, često mijenjajući ulogu u odnosima s Putinom. Ponekad to daje dobre rezultate, kao kad su dva državnika sklopila dogovor o ukrajinskom izvozu žita. U nekim drugim slučajevima, njegovi postupci i istupi izazivaju čuđenje i ‘podizanje obrva‘.

Za razliku od Mađarske, primjerice, Tursku je i strateški nemoguće ostaviti po strani. Ta zemlja posjeduje drugu po veličini vojsku u NATO-a, nakon SAD-a, a zahvaljujući svojem geografskom položaju, može projicirati snagu u Crno, Egejsko i Sredozemno more, kao i jugoistočnu Europu, sjevernu Afriku, Kavkaz i Bliski istok.

Šta želi Erdogan?

Pokušaj da se shvati šta Erdogan stvarno želi postao je stoga opsesija u prijestolnicama NATO-a, odmah nakon analiziranja Putinovog uma. Neka od pitanja koja se postavljaju su je li Erdogan samo bahat pred izbore, pokušava li doći do dragocjenih vojnih dogovora sa SAD-om, želi li doista izgraditi Tursku po uzoru na Osmanlije, kao što Putin mašta o obnovi carstva nekadašnjih ruskih careva te, prije svega, bi li Erdogan bio pouzdan saveznik u slučaju rata.

Vremena su, navodi Bloomberg, preozbiljna za ovakvu vrstu smetnji, a Zapad mora ostati ujedinjen i jak. U tom cilju mora zbiti redove zajedno s nordijskim zemljama i ostaviti po strani drevne, ali prazne svađe i sukobe poput onih između Grčke i Turske. Pritom, jedan cilj mora nadjačati sve ostale, potrebno je odvratiti Putina od eskalacije i širenja rata koji je započeo, kao što bi Turci trebali podsjetiti svojeg predsjednika da je to jednako u interesu Turske kao i NATO-a.



(Admir O.)