BiH je za njih džennet na zemlji: Ako neće trošiti novac u Sarajevu ili Počitelju, država od tih investicija nema ništa
"Kada sam vidio BiH pomislio sam - ovo je džennet", ovako je prošle godine govorio vlasnik turističkog grada Buroj Ozone koji se gradi u Trnovu. Prije njega pomislili su to mnogi bogataši iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Kuvajta.
Svi oni su mahom kupovali jeftina zemljišta u i oko Sarajeva najavljujući procvat turizma, ekonomije i zapošljavanja. U proteklih nekoliko godina najviše svjedočimo ovom prvom. Dok jedini pozdravljaju najavljene investicije i arapski novac, drugi su skeptični i strahuju od invazije Arapa posebno u Kanton Sarajevo.
"Novac nema boju i ne bi nam trebalo biti bitno odakle on dolazi, ali ako taj novac ima drugačiji cilj, dakle, ukoliko je cilj promjena demografske strukture i kulturnog okruženja onda to može narušiti određene uspostavljene odnose i razumijem ljude koji zaziru od te vrste investicija. Međutim, ne treba razvijati teorije zavjere nego vidjeti na koji način će se taj novac reflektirati. To bi onda značilo da se ti resorti otvaraju ne za turiste nego za stalno nastanjivanje nekoga, a tu ipak država ima zadnju riječ", kazao je za Source.ba ekonomski analitičar Matej Živković.
Da je do invazije došlo ne trebaju nam potvrđivati podaci Turističke zajednice KS, u to se svakodnevno možemo uvjeriti vlastitim očima, posebno u općini Ilidža. I sam načelnik ove općine Senahid Memić je u nedavnom intervjuu za naš portal kazao da ne vidi problem u dolasku Arapa, te je najavio da će ih samo biti više, jer, kako kaže, ne "guraju" se Italijani, Nijemci ili Amerikanci da troše novac u Sarajevu i okolini. Ipak, podaci Centralne banke BiH i Agencije za unapređenje stranih investicija govore da arapske zemlje do sada nisu bile na listi najvećih investitora BiH, barem u prvih deset. U prvih devet mjeseci prošle godine listu zemalja koje su najviše uložile u BiH predvodi Austrija sa 65.8 miliona KM, zatim slijede Luksemburg sa 65.3, Turska 48.8, Rusija 28.8, Srbija 21.7, Hrvatska 16, dok je na pretposljednjem mjestu, među zemljama koje su investirale više do deset miliona KM, Kuvajt sa 12 miliona KM. Posljedna je Njemačka - 11.4 miliona KM. Međutim, prema svemu sudeći, podaci bi se uskoro mogli promijeniti.
Kompanija Al Diyar Real Estate & Al Diyar Construction iz Kuvajta najavila je gradnju rezidencijalnog naselja na površini od 65.000 metara kvadratnih u blizini Sarajeva. U Ilidža Pearl Resortu nalazit će se vile, apartmani, rekreativni centar, fitness, bazen, restorani, kafići i umjetno jezero od 2.000 metara kvadratnih. U projekat će biti uloženo 13 miliona eura.
"Pitanje je koje tržište investitori ciljaju ukoliko otvaraju resort. Turizam generiše visoki gotovinski tok, dakle, novac se vraća relativno brzo. Međutim, ukoliko će to biti zatvorenog tipa i ukoliko gosti tog resorta neće potrošiti ništa u popratnim djelatnostima onda se bojim da određena sredina, a time i država neće dobiti puno do te investicije. Inicijalno bi trebalo polučiti pozitivne efekte ukoliko će naše kompanije biti izvođači radova, ali svaku investiciju treba dobro propitati, odnosno, na koji način će ona uticati na ekonomiju zemlje u kojoj se investira", ističe naš sagovornik.
Bez obzira što i tržni centri i resorti trebaju radnu snagu, građani se nakon najava o gradnji istih uglavnom pitaju - zašto se ne grade fabrike?
"I turizam je na određeni način fabrika, s tim što ta fabrika ne prozvodi gotove proizvode nego usluge, ali pitanje je ko su potrošači tih usluga. Ukoliko turisti koji dođu u resort neće prošetati Sarajevom, doći u Počitelj ili Međugorje i potrošiti nešto novca i na drugoj lokaciji, onda sredina nema puno do tog turizma. Ukoliko će i druge grane, posebno ugostiteljstvo i proizvodnja hrane, imati koristi od toga onda je to i više nego dobrodošlo. To što se radi o turizmu ne znači da nema proizvodnje", zaključuje Živković.
Opće je poznato da je arapskim novcem obnovljen hotel Bristol, da su izgrađeni tržni centri BBI i Sarajevo City Centar, zatim objekti u blizini Sarajevske pivare i u ulici Ispod Budakovića, kao i stambeni kompleks Panorama Sarajevo, od tri objekta na Mihrivodama, Sarajevo Resort Osenik u Hadžićima, da je osnovana BBI Banka. Istim novcem finansira se i izgradnja rezidencijalnog kompleksa Poljine Hills, kao i na početku spomenutog turističkog grada Buroj Ozone. Samo Sarajevo Resort Osenik je "težak" više od 25 miliona eura, Poljine Hills oko 70 miliona KM, a Buroj Ozone čak 4,3 milijarde eura.
Nesumnjivo je da i ove, kao i druge investicije, doprinose pozitivnim stopama ekonomskog rasta. Cijene nekretnina porasle su prvi put od 2007. godine i imaju intenciju da rastu i u budućnosti. Prema podacima kojima raspolažu nadležne institucije, u Bosni i Hercegovini su registrovane tačno 232 kompanije državljana Kuvajta jer zakonodavstvo BiH ne dozvoljava privatnim licima kupovinu nekretnina, ali dozvoljava pravnim. Upravo zbog toga postoji povećani interes za registraciju stranih kompanija preko koji se nekretnine kupuju, a koje se uglavnom ne koriste.
Nećemo se baviti teorijama zavjere jer je svaka investicija koja će nekoga zaposliti dobrodošla, ali činjenica je da nijedan od investitora nikada nije transprarentno predstavljen javnosti, kao ni njegovi poslovi. Ko su i čime se bave znaju samo oni koji s njima pregovaraju i potpisuju ugovore, ali ni to sa sigurnošću ne možemo tvrditi jer je, primjera radi, načelnik općine Trnovo Ibro Berilo nakon potpisivanja ugovora sa kompanijom Buroj Property Development kazao da "nije imao vremena da se informiše o poslovanju vlasnika Ismaila Ahmeda jer je radio na tome da Općina ispoštuje svoj dio dogovora". Vjerovatno on nije jedini kojeg su basnoslovne cifre zaslijepile, ali opet, nećemo se baviti teorijama zavjere.
(Adna Zukanović-Zilić)