"Prema podacima Agencije za lijekove BiH nije bilo prometa medicinskog kiseonika od strane Tehnogasa. Tehnogas posjeduje samo dozvolu za stavljanje lijeka u promet takozvanu registraciju lijeka, ali kontrola serije kiseonika za ovu firmu nikada nije urađena u Agenciji niti je ona registrovana za velepromet lijekova, bez koje ne može ni uvesti ni distribuisati medicinski kiseonik", kazao je Aleksandar Zolak direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Gradonačelnik Stanivuković je istakao da provjerom u Upravi za indirektno oporezivanje na UKC nije uvezen medicinski kiseonik, već isključivo po podacima koje imaju tehnički industrijski kiseonik.

Reagovalo je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite koje u saopštenju navodi da je Tehnogas nosilac dozvole za stavljanje u promet medicinskog kiseonika. Na UKC-u ističu da kiseonik koji koriste nije štetan po zdravlje pacijenata i da nema razloga za strah.

"Sve što smo uradili uradili smo po zakonu. Imamo sertifikate i kontrole i sve radimo u interesu građana. Agencija za lijekove je dala toj firmi dozvolu da može da uvozi kiseonik 99,5 odsto čistoće", kazao je Vlado Đajić, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS.

Ugovor sa firmom TGT je bio na dva miliona KM, a do sada je za isporuku ovog kisika isplaćeno oko 1,3 miliona KM.

Krivične prijave protiv Stanislava Čađe i Vlade Đajića proslijeđene Posebnom odjeljenju Tužilaštva RS-a

Okružno javno tužilaštvo Banja Luka je u petak zaprimilo prijavu koju je podnio gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković protiv Stanislava Čađe, direktora TGT Tehnogas iz Laktaša, i Vlade Đajića, generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS-a, zbog više krivičnih djela.

Kompletan spis je ovo tužilaštvo proslijedilo Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminal Tužilaštva RS-a.

Kako je potvđeno iz Tužilaštva u Banjoj Luci, prijava je podnesena zbog sumnje u krivična djela - proizvodnja i stavljanje u promet proizvoda štetnih za liječenje, proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, nesavjestan rad u službi, falsifikovanje isprave, falsifikovanje ili uništavanje službene isprave i krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja.

- Кako je shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 36. i 40. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala za krivična djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i nesavjestan rad u službi u slučaju kada je učinilac krivičnog djela službeno ili odgovorno lice izabrano ili imenovano od Narodne skupštine RS-a, Vlade RS-a i njenih ministarstava ili VSTV-a, propisana nadležnost Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala tužilaštva RS-a, kompletan spis je danas dostavljen na nadležnost navedenom tužilaštvu. Prijavom za predmetna krivična djela obuhvaćen je direktor UKC-a RS-a Vlado Đajić, koji je rješenjem Vlade RS-a od 3. maja 2018. godine, imenovan za generalnog direktora UKC-a RS-a, te je neophodno provesti jedinstvenu istragu u odnosu na oba prijavljena lica čije radnje su, ukoliko se utvrdi osnovanost navoda, međusobno povezane - saopćeno je iz Tužilaštva u Banjoj Luci.

"Uzeti uzorci kisika koji je korišten za liječenje pacijenata u RS-u"

"Jutros oko osam sati referentna laboratorija u Beogradu je uzela uzorke koji će u toku dana biti analizirani, nakon čega će biti konferencija za medije, kako bi se javnosti predstavili nalazi. Svi će dobiti pravu informaciju, a to može samo kada referenta ustanova potvrdi je li to ili nije ono što se u javnosti govori", kazao je premijer Vlade RS-a Radovan Višković.

On je rekao i da nijedan privredni subjekat nema medicinski kisik, a kada ih nabavljaju zdravstvene ustanove samo navedu kisik, ali se pominje čistoća od 99,5 posto, što je čistoća za medicinski kisik.

On je poručio da se “Vlada ne može baviti špekulacijama i poluistinama”.

"Ne možemo govoriti o nečemu za šta nema validnog dokumenta", dodao je Višković.

Zastupnica Jelena Trivić (PDP) je tokom aktuelnog sata u NSRS-u rekla da se očekivalo da bar neko u Vladi RS-a ili cijela Vlada podnese ostavku, a da je jučer sazvana tematska sjednica Vlade RS-a koja je trajala sedam sati i nakon koje je izdato saopćenje za javnost “od tri rečenice u kojima nije ništa rečeno”.

Firmi TGT Tehnogas zabranjen promet i proizvodnja jer nemaju dozvolu

Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine je jučer firmi TGT Tehnogas izdala Rješenje o zabrani prometa i proizvodnje medicinskog kisika s obzirom na to da ne posjeduju potrebne dozvole.

Kako saznaju mediji nezvanično, inspektori Agencije za lijekove BiH jučer su izvršili inspekcijski nadzor u TGT Tehnogas nakon čega je i izdato pomenuto Rješenje.

Sporno je to što se ova firma ne nalazi u Registru Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kao proizvođac lijekova niti kao prometnik, a potvrđeno je i to da nijedna serija medicinskog gasa koja je uvezena nije provjerena u Agenciji, a što se podrazumijeva kod uvoza lijekova.

Razlika između medicinskog i industrijskog kisika

Prof. dr. Almir Badnjević objasnio je razliku između medicinskog i industrijskog kisika. Njegovu objavu na Facebooku prenosimo u cjelosti. 

"S obzirom na veliki broj upita koje smo dobili na ovu temu, dužnost mi je da odgovorim:

1. Medicinski kisik je neophodan za održavanje dovoljnog nivoa kisika u krvi, te je jako važno da ljudi primaju odgovarajuću količinu medicinskog kisika, s obzirom da npr. visoke koncentracije mogu dovesti do toksičnosti. Mediciniski kisik se koristi za medicinske tretmane u zdravstvenim ustanovama ili u svakodnevnim situacijama kada pojedinac ne može samostalno disati na odgovarajući način. Također mogu ga uzimati i sportaši za vrijeme treninga ili prilikom određenih terapija kisikom.

2. Industrijski kisik se koristi u industrijskim okruženjima, poput proizvodnih pogona, za zadatke koji mogu uključivati sagorijevanje, oksidaciju, pa čak i za ubrzavanje određenih hemijskih reakcija.

3. Da li postoji razlika? DA! Osnovna razlika je u tome što industrijski nivoi čistoće kisika nisu u rangu sa nivoom čistoće medicinskog kisika. Kontejneri u kojima se doprema industrijski kisik često sadrže različite nečistoće. S druge strane boce s medicinskim kisikom moraju biti bez bilo kakvih zagađivača. Iz tog razloga industrijski kisik nije namijenjen za inhalaciju pacijenata poput medicinskog kisika.

4. Zbog navedenih očiglednih razlika postoje i različiti standardi/regulative za industrijski i medicinski kisik, te različite institucije koje se brinu o provedbi ispunjenosti navedenih regulativa.

5. Ispitivanje kvalitete medicinskog kisika može sprovesti samo laboratorija akreditovana po ISO 17025 standardu za ispitivanje kvaliteta kisika i nivoa zagađenja istog (kvalitet i kvantitet). U BiH ne postoji takva laboratorija!

6. Ono što bi istraživanje u ovoj oblasti moralo detektovati i zaustaviti je upotreba uljnih kompresora za dopremanje medicinskog kisika u zdravstvenim ustanovama. Takav nemar i neznanje su prije par godina u jednoj od BiH zdravstvenih ustanova uzrokovali pojavu ulja u plućima beba. Pisali smo o ovome. Upozoravali. Ništa se nije dogodilo. Idalje se koriste uljni kompresori u zdravstvenim ustanovama, a evo sad i industrijski kisik", pojasnio je direktor kompanije Verlab.

(Ajdin Balićevac)