Na području Federacije BiH živi oko 450.000 penzionera, od čega njih čak 62 posto prima najnižu penziju, koja je sada uvećana za 11,1 posto ili 49 KM. To znači da najniža penzija koja je do sada iznosila 445 KM, sada će iznositi 494 KM. 

"Ovo povećanje znatno je uticalo na poboljšanje položaja penzionera, s obzirom na krizu povećanja cijena koju svi trpimo", ponosno je izjavio premijer Federacije BiH Fadil Novalić. 

Mjesečna primanja premijera Novalića iznose 3.455 KM, izuzimajući dodatne prihode i benefite koje donosi premijerska funkcija koju obnaša od 2015. godine (u tehničkom mandatu je pet godina). Stoga nas i ne čudi kada kod bh. političara izostaje osjećaj empatije i svijesti o tome kako većina građana u BiH zaista živi i koje su njihove stvarne potrebe. 



Kako su naveli iz Vlade FBiH, riječ je o akontativnom usklađivanju penzija za 11,1 posto od januara 2023. godine. I kako to navodi premijer FBiH, ovo je najveći pojedinačni rast penzija u Federaciji do sada. Međutim, provjerili smo šta jedno ovakvo povećanje penzija znači u praksi.

Inflacija i nizak standard žviota

Iako su penzije u posljednjih deset mjeseci povećane četiri puta, ova povećanja, u odnosu na svakodnevne potrebe penzionera su gotovo neprimjetne. 

Zamjenik premijera i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača ukazao je na visoku inflaciju koja je znatno ugrozila standard te da bi uz to trebalo i reagovati, naročito kada su u pitanju najugroženije kategorije. 

"Briga o penzionerima je jedan od prioriteta u radu Vlade FBiH, kao i samog Ministarstva rada i socijalne politike. To je naša obaveza jer jednostavno znamo koliko je ta kategorija ugrožena i kakve probleme oni imaju. Želimo da pomognemo i da zaštitimo tu kategoriju. U drugom dijelu prošle godine bila je jako visoka inflacija koja je bitno ugrozila standard i trebalo je na određen način reagovati", istakao je ministar Drljača.

Povećanje cijena najviše osjete penzioneri i zaposleni u realnom sektoru, zbog čega je i kupovna moć građana znatno niža nego ranije.

Na godišnjem nivou u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 16,3 posto za 2022. godinu. Međutim, kada se uporede cijene, pojedini artikli skuplji su i za 90 posto u odnosu na cijene iz 2021. godine. 

Poređenja radi, u nastavku su cijene nasumičnih artikala cjenovnih kataloga iz perioda januara 2021. i januara 2023. godine (Konzum). 




"Pola cekera je 50 KM, sutra opet nema"

Osim toga, sindikalna potrošačka korpa u FBiH za decembar prošle godine iznosila je 2.991 KM.

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom u FBiH je 38,08 odsto, a minimalnom platom samo 18,15 odsto, imajući u vidu da je prosječna plata isplaćena u FBiH iznosila 1.139 KM (razlika 1.852 KM), a da minimalna plata iznosi 543 KM (razlika 2.448 KM), objavio je Savez samostalnih sindikata. Kada su u pitanju penzije, pokrivenost potrošačke korpe još je niža i u odnosu na minimalnu platu.   

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u FBiH, te minimalni troškovi života četvoročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Potrošačku korpu čine prehrana, stanovanje i komunalne usluge, odjeća i obuća, obrazovanje i kultura, higijena i održavanje zdravlja, održavanje domaćinstva, te prevoz. 

I za kraj, izjava penzionera koji iza sebe ima 37 godina radnog staža. 

“Hvala Bogu pa ima kuveta pa još pomalo radim na crno, a inače... Pola cekera je 50 KM, sutra opet nema, eto tako ti je kod nas”, kazao je Nijaz Nuhić za N1, kojeg je minimalna penzija primorala da i dalje radi. 



Piše: Aldina Rovčanin