Do ovog posebnog mjesta može se doći samo šumskim putem te ukoliko budete imali želju da posjetite ovu džamiju, spremite se za nekih 30 minuta pješačenja u jednom pravcu i uspinjanje na vrh stijene. Špicasta stijena visoka oko 500 metara na kojoj se nalazi džamija Kušlat godinama mami poglede putnika, ali do nje je moguće stići samo puteljkom koji vijuga oko oštre litice baš kao ples derviša. 

Uz uspješno savladavanje šumskog dijela puta i uspinjanja uz stijenu, zateći će vas predivan prizor te ćete uskoro zaboraviti na umor i put koji ste prešli. Ukoliko ipak ožednite i poželite da napravite mali predah, prije samog uspinjanja na stijenu gdje je džamija smještena, nalazi se hair česma sa čistom izvorskom vodom. 

O ovoj posebnoj džamiji snimljeni su brojni prilozi, ispričane mnoge priče, ali i snimljen film u režiji Sulejmana Muratovića - "Kušalt džamija u kojoj od petka do petka klanjaju džennetske ptice" koji je prikazan u mnogim gradovima širom, ali i van BiH. 

Džamija se, kao što smo naveli, smatra jednom od najstarijih u BiH, a riječ je o jedinstvenom vojnom vjerskom objektu izgrađenom u ranom osmanskom periodu, između 1460. i 1480. godine. Džamija je 1993. godine zapaljena, ali je nakon toga u potpunosti obnovljena.

Međutim, osim džamije na ovom području još i danas su vidljivi ruinirani ostaci srednjovjekovnog grada Kušlata. 

"Utvrđeni grad Kušlat (Kučlat) nalazi se na visokoj litičastoj stijeni s desne strane ušća rijeke Jadar u Drinjaču. Teško je reći kada je grad nastao, ali je sigurno imao izuzetnu stratešku važnost i u rimsko doba. Podkušlat, odnosno njegovo podgrađe, bilo je razvijeno i veoma prometno srednjovjekovno trgovište. Grad Kušlat spominje se 1345. godine, a trgovačko naselje ispod Kušlata 1369. godine pod nazivom Trg Kušlat (Podkučlat). Podkušlat je predstavljao značajno mjesto za dubrovačke trgovce jer se nalazio na važnoj putnoj komunikaciji između Srebrenice, bogate rudama, i Zvornika, dinamičnog putnog čvorišta. Osmanlije su svoju vlast na prostoru istočne Bosne uspostavile prije 1463. godine, jer su već 1441. godine Srebrenicu držale pod svojom kontrolom. Svakako da Kušlat nije mogao pasti pod osmanlijsku vlast prije 1459. godine, odnosno prije pada Srpske Despotovine. U današnje vrijeme, stotinjak metara ispod utvrđenog grada i džamije s drvenom munarom prolazi magistralni put Sarajevo - Zvornik", navodi dr. Šefko Sulejmanović.

U spisima poznatog putopisca Evlije Čelebije navodi se: "Vrletna stijena na kojoj je podignut grad nagnuta je nešto prema jugoistočnoj strani, a sama stijena je šiljata kao jaje. Grad nema opkopa, a opasan je paklenim ponorom. U gradu ima mala Ebul Fethova džamija, kuće: ćehajina, imamova, mujezinova i vratareva..." Iz toga se može zaključiti da je džamija podignuta u 15. stoljeću za vrijeme sultana Mehmeda II el-Fatiha (1451–1481). 

I kako to navodi dr. Sulejmanović, džamija na Kušlatu uvijek je imala posebnu duhovnu vrijednost, zbog čega su se nerijetko kod džamije učile i tzv. kišne dove. 

"Naime, za vrijeme sušnih godina muallim (vjeroučitelj) bi izvodio mektepsku djecu pred džamiju, u pratnji vjernika iz ovog i susjednih džemata, gdje bi se obavljala kišna dova. Džamiju su pohodili i mnogi nevoljnici s uvjerenjem da će baš na ovom blagoslovljenom mjestu naći lijek za svoje bolesti ili bolesti svojih najmilijih, pa su kod džamije klali kurbane i ostavljali poklone u novcu i stvarima", navodi dr. Sulejmanović, dodajući da se posljednji petak u augustu u džamiji na Kušlatu tradicionalno obavlja džuma-namaz, uz prisustvo većeg broja vjernika.