Mali je broj onih koji se bave činjenicom da je ovaj mjesec bio jedan od najtežih za vrijeme ratnih dešavanja u Sarajevu. S jedne strane treći maj je sjećanje na žrtve u Doborovoljačkoj ulici, s druge podsjeća da je dan ranije izvršen napad na glavni grad naše zemlje. 

Ove godine Vlada RS-a i porodice stradalih su odlučili da se godišnjica stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici obilježi vjerskim obredom i polaganjem vijenaca u Istočnom Sarajavu, odnosno Miljevićima. Naveli su kako nisu sigurni u  Sarajevu. 

"Vjerovatno su shvatili da oni predstavljaju Jugoslovensku vojsku, da to nisu građani BiH koji su stradali. To su ljudi koji su došli sa strane i izvršili napad na Sarajevo. Prvo bi trebalo reći da se nekorektno ponaša predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, koji kaže da je to bio najveći zločin, a ne spominje genocid u Srebrenici. On to priča da bi ostao na vlasti.  Ivanić je čisti prosrpski, probeogradski elemenat, koji kaže da više voli Beograd nego Sarajevo. On ovdje radi, dobija pet do šest hiljada maraka i svako veče ide da spava u Istočnom Sarajevu. A  važno je kazati i da je Bakir Izetbegović, ako je već išao na Kazane i izvinio se za ubistva, tako je trebao da dođe i u Dobrovoljačku, i kaže kako su to bili neobrazovani i neodgojeni ljudi" kaže za Source Jovan Divjak.
 
U bivšoj Dobrovoljačkoj ulici, proteklih godina su se sa cvijećem i vijencima, okupljali članovi porodica stradalih i delegacija iz RS da bi obilježavali godišnjicu stradanja vojnika JNA, dok su se dan ranije okupljali Veterani minulog rata i odbrane Sarajeva i BiH okupljeni oko udruženja "Zelene beretke“. 

Podsjetimo, u zamjenu za puštanje na slobodu na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića , kojeg su zarobili pripadnici JNA, dok se vraćao s mirovnih pregovora u Lisabonu, dogovoren je izlazak kolone vojnih vozila JNA, 3. maja 1992. godine, iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Tom prilikom je došlo do sukoba s pripadnicima Teritorijalne odbrane Armije RBiH i stradanja šest pripadnika JNA. 

Čak i general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, je kazao  da je tada smrtno stradalo šest osoba. Međutim, vlasti iz bh. entiteta Republika Srpska svih godina ostale su uz tvrdnju da su u Dobrovoljačkoj ubijena 42 pripadnika ЈNA, 71 ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Zašto se i nakon 25 godina manipuliše brojem stradalih trećeg maja?

"2. maja jeste poginulo 35 do 40 ljudi srpske nacinalnosti, jer su oni tada ušli u grad s namjerom da ga zauzmu, i tog dana je bilo borbe, no sutradan, 3 maja, u razmjeni je ubijeno šestero ljudi. To je razlika, na koju nažalost druga strana, ona koja je učestvovala u napadu na Sarajevo, neće da računa", priča Divjak. 

Dan ranije, dakle 2. maja, Srbi su izvršili napad na glavni grad BiH, u kojem je stradao veliki broj napadača, što je razlog spajanja broja žrtava sa stradalima u Dobrovoljačkoj. 

Da je ovaj period bio posebno težak za stanovnike Sarajeva, govori i podatak da su od 5. aprila do 2. maja ubijene 162 osobe u Sarajevu, od kojih je 150 civila. 

Režiser Avdo Huseinović promovirao je jučer knjigu pod nazivom "Bosanski dan "D" ili "Slučaj Dobrovoljačka" koja govori o dešavanjima 2. i 3. maja - danima kada je odbranjeno Predsjedništvo BiH i Sarajevo. Promocija je održana kod spomen-obilježja "2. maj" na Skenderiji, a prisustvovali su neki od ključnih ljudi koji su tih dana sa svojim saborcima odbranili Sarajevo od neprijateljskih snaga.

2. maj je i dan sjećanja na ubistvo Jana Doršnera, sportiste koji je cijelim svojim bićem branio ovaj grad i ljude u njemu. 

"Dođem kući i mlađi sin mi kaže samo tri riječi 'Jan je poginuo'. Bili su na liniji u Azićima. Uzeo je jednu zolju, koja je zakazala i izgubio je život", kazao je jednom prilikom Zoran Doršner za Source.

Jan, njegov otac Zoran i mlađi brat Ilja, već prvih dana rata, prijavili se u Teritorijalnu odbranu Bosne i Hercegovine.

"Bio sam na rovovima, kopao sam, a mlađi sin vodio je civilnu zaštitu, dok je Jan vodio jedinicu", navodi Doršner. 

Priču o Janu Doršneru možete pogledati na ovom linku: "Smrt ne smije biti uzaludna. Ostavio je poruku. Život nije vrijedan ako se životari"

(Alen Avdić)