Prema istraživanju koje je sprovedeno za potrebe ovog članka, došli smo do rezultata gdje mlađe žene, obrazovanije, sa zapada, u potpunosti zagovaraju ravnopravnost spolova i čvrsto su uvjerene da između muškarca i žene ne postoji nikakva razlika, odnosno da muškarci u odnosu na žene imaju samo prednost koja se ogleda u fizičkoj snazi. Takođe zagovaraju da i u Bosni i Hercegovini treba da vlada takvo razmišljanje, a da na političkoj sceni treba da vlada odnos 60 naspram 40, u korist žena. 

Ono što nas je posebno iznenadilo, tokom analize rezultata, da žene koje su rođene, odrasle i školovane ovdje, smatraju da ipak ženama ne treba dozvoliti da obavljaju određene poslove, jer su "emotivno" ranjive, odnosno nestabilne. Dok određeni broj žena, ogorčeno tvrdi, da i same žene, kada postanu dio političke scene, da izgube svoj identitet, odnosno da zaborave svoju ulogu i ono što su obećavale, da će unaprijediti status žena. U prilog ovome i govori jedna od posljednjih činjenica, da je Amir Zukić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, koji je u prošlom mandatu odnosno dok je bio zastupnik SDA u Skupštini Kantona Sarajevo pokrenuo na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH inicijativu da se porodiljsko odsustvo na bolji način vrednuje i stimulira radi povećanja nataliteta. Iz kojeg razloga ovako nešto nije predložila nijedna ženska zastupnica, i nije baš jasno.

Našu sagovornicu, koja je željela ostati anonimna, najviše je i iznervirao ovakav potez žena političarki: "Meni lično žena u politici ne znači ništa, jer ne znam nijednu političarku koja je, recimo, uradila nešto konkretno za žene. Kad je bila priča oko smanjenja naknada porodiljama u KS, ne znam nijednu od njih da je uradila bilo šta da se tome usprotivi. Što bi se protivila, kad se ona "uvalila" u državne jaslice i sve vrijeme prima punu platu, a žene koje su nezaposlene ili na minimalcu neka se zadovolje sa 180, odnosno 360 KM."

S druge strane, Nerina Čevra, direktorica predstavništva Westminster fondacije za demokratiju u BiH, smatra da: "Jednaka zastupljenost žena u politici je i pravedna i pametna odluka. Politika u BiH je “muški” posao, i sve dok ne budemo imali veću zastupljenost žena, to će nastaviti da bude “muški” posao. Talovi i dogovoriće se spajati po kafanama, a žene će se baviti humanitarnim akcijama, i biće isključene ne samo iz procesa koji se bave temama koje ih se tiču, nego općenito svih procesa odlučivanja u BiH. Jedan od faktora koji se često spominje je to da žene koje su izabrane kada uđu u politiku prihvataju taj “muški” način rada i ne samo da se ne bore za ravnopravnost svih žena, nego čak prihvate priču da “žene treba da su kvalitetne I da se same izbore za pozicije”. Ne uzimajući u obzir pri tome, da je osnova svega činjenica da se žene NE MOGU same izboriti, jer izborna igra nije fer plej za njih.
Sa više žena u organima vlasti, neminovno je da se i diskusija unutar tih tijela promijeni, ako ništa drugo zbog činjenice da će struktura biti drugačija.Takođe, sa većim prisustvomžena, žene glasačice će dobiti priliku da se njihove teme jače zastupaju u organima vlasti."

U BiH trenutno već posto je kvote, koje zahtijevaju da sva javna tijela imaju 40% mjesta za “manje zastupljeni spol”, što bi u teoriji moglo biti i muškarci, ali u BiH je to sinonim za 40% žena mora biti na listama. Kada je taj zakon tek donesen, praksa je pokazala da tih 40% bude “prikačeno“ na dno liste, što za posljedicu ima to da te kandidatkinje čisto igrom brojki ne prođu na izborima. Zatim je uvedena praksa da postoji obavezno pozicioniranje tih 40% na listama, i to da 1 bude među prva 2 kandidata, 2 među prvih 5, 3 u 8 itd. I sa tom praksom, broj žena koje prođu izborni prag nije ni blizu onoga što zahtijeva zakon. 

U zadnje vrijeme se mnogo spominje, a i određeni napori se ulažu da se kvota 50-50 usvoji. O samoj definiciji, ali i značaju ove kvote u praksi, Čevra tvrdi da: "50-50 princip znači da bi na svim listama postojao tzv. „zipper“ sistem, gdje bi kandidati bili poredani muško-žensko. To bi značilo da bi barem vizuelno na listama žene imale istu predstavljenost kao i kandidati muškarci. Koliko bi to doprinijelo stvarnom unaprijeđenju žena u politici je upitno. Kvote su afirmativne mjere koje promovišu jednakost, ali u BiH izbornom procesu, u sistemu koji koristi polu-otvorene liste, samo ove mjere su (kao što se vidi iz prakse) neefikasne i nemaju veliki uticaj na stvarne izborne rezultate. Ali, što se tiče općenitog doprinosa žena politici, pogotovo u zemljama u tranziciji kao što je BiH, gdje je društvo, a samim time i politika, bazirana na jednakosti pojedinih, i isključenosti mnogih, žene mogu doprinijeti promijeni načina rada naših institucija vlasti. Širom svijeta, istraživanja su pokazala da su žene više sklodne radu sa kolegama i kolegicama bez obzira na stranačku, etničku ili neku drugu razliku, a za dobrobit društva u cjelini. Takođe, žene u vodećim pozicijama u politici je prepoznat indikator za inkluzivniju i odgovorniju vlast."

Ali, šta kazu muškarci na sve to, osim sto se na ovo pitanje osmjehuju? 

Stav muškaraca većinom je da nemaju ništa protiv, s obzirom da su ubijeđeni da veća zastupljenost ne može da ih ugrozi, a ni same žene se ne bore za iste te stolice, toliko grčevito. Muškarci u Bosni i Hercegovini se vode time da i same žene su ubijeđene da politika nije za njih, da treba da se okrenu porodičnom životu. Prema njihovom mišljenju, žene se pretežno okreću poslu koji je manje "prljav", ka administraciji, zdravstvu, prosvjeti, svim onim poslovima, koji ne traže toliko eksponiranja. Urijetko se žene same odlučuju za prodor u neka druga zanimanja, koja su  rezervisana za muškarce, ili nailaze na prepreke i odustanu. 

U skladu sa ovim mišljenjem naš sagovornik, koji je želio ostati anoniman, tvrdi da: "Žene samo žele da rade poslove, koji njima odgovaraju. Poslovi koji su elegantni, ne zahtijevaju puno rada, a ni truda, malo posao, a malo više kafa i trač partija. Ako vi žene, toliko želite ravnopravnost, onda treba da ta ravnopravnost bude u svim poslovima. Hajmo malo više u rudniku raditi, hajmo malo zaploviti u poslove zidara, parketara i drugih zanatlijskih poslova, a ne samo, ova elegantna zanimanja."


Anesa Agović