Učesnici dijele mišljenje da je zbog naglog povećanja elektronskih medija u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama okruženja povećan i govor mržnje.

Konferenciju su organizirali Ministarstvo civilnih poslova BiH i Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH u saradnji s Centrom za omladinski razvoj - PRONI.

Sekretar Ministarstva civilnih poslova BiH Zlatko Horvat novinarima je kazao da je govor mržnje jako zastupljen u BiH, ali i okruženju. Značajnim problemom smatra to što su nosioci govora mržnje mladi ljudi.

Ne treba se, mišljenja je, baviti posljedicama, nego treba evidentirati uzroke otkud mržnja kod mladih i  zašto generacije koje su rođene poslije rata imaju mržnju u sebi.

- Mladi u BiH zaslužuju ambijent kakav imaju mladi u razvijenim zemljama EU - istakao je.

Naglasio je da se teško boriti protiv govora mržnje te da je edukacija prvi korak na tom putu.

Članica Komisije za koordinaciju pitanja mladih u BiH Danijela Topić dijeli mišljenje da je neophodno djelovati preventivno.

- Osim toga mladim se treba posvetiti više pažnje - navela je ona.

Podsjetila je da je Komisija trenutno jedino zajedničko tijelo na nivou države koje se bavi pitanjem mladih.

Uime Omladinskog resursnog centra iz Tuzle Miralem Tursinović kazao je da govor mržnje postaje sve složeniji problem.

Mediji, navodi, ''senzacionalističkim'' člancima nastoje poboljšati tiraž i privući publiku.

- Time se direktno podstiče govor mržnje - smatra Tursinović.

Dodao je da tome znatno doprinose elektronski mediji koji imaju opciju komentara na vijesti. Mišljenja je da je neophodno brisati komentare koji šire takav govor.

Uime PRONI-a Senada Sušić je istakla da ljudi, a uglavnom mladi, podržavajući jednu stranu šire govor mržnje.

Navela je da su dešavanja u Parizu i Turskoj pokazala da su mladi skloni podržavanju jedne strane te opravdavanju određenih ciljeva.

(FENA)