Močvare i vlažna staništa među najproduktivnijim su ekosustavima na planeti i omogućuju život brojnim vrstama riba, ptica i sisavaca. Pored toga što su središta biološke raznolikosti, močvarna područja i ljudima pružaju brojne usluge, od zaštite od poplava i pročišćavanja voda, preko prirodnih resursa poput čiste vode, do skladištenja ugljičnog dioksida i brojnih drugih socio-ekonomskih usluga za turizam i rekreaciju. Ti su ekosustavi, zbog neodrživog korištenja te isušivanja za namjene poljoprivrede i korištenja njihovih voda u energetske svrhe, dovedeni do ruba opstanka. 

Tri međunarodno zaštićene močvare u Bosni i Hercegovini koje štiti Ramsarska konvencija – Livanjsko polje, Hutovo blato i Bardača, područja su koja su u posljednjih 20 godina značajno degradirana zbog loših praksi korištenja i upravljanja, nepoštivanja vladavine prava te domaćih i međunarodno preuzetih obaveza.

„Danas u BiH postoji pravni okvir koji omogućava da naše močvare od međunarodnog značaja budu očuvane. Nažalost, EU direktive prenose se samo deklarativno dok istovremeno imamo praksu iz 1970-tih. Procjene utjecaja na okoliš rade se nestručno i površno. Okolišne dozvole za objekte koji ugrožavaju međunarodno važne močvare svedene na puku formalnost i izdaju se bez ikakvih stručnih razmatranja. Rezultat loše provedbe domaćih zakona te zastarjelih praksi i pogleda, koji su u Europi odavno odbačeni, sadašnje je katastrofalno stanje močvarnih ekosustava Hutova blata, Livanjskog polja i Bardače“, rekao je na konferenciji za novinare Zoran Mateljak, predstavnik WWF-a u BiH (Dinarica).

Zbog nepostojanja ili nepoštivanja statusa međunarodno zaštićenih močvara te godina neodrživog upravljanja, došlo je do narušavanja staništa te naglog opadanja broja vrsta - ne samo ptica, nego i riba, vodozemaca, gmizavaca, insekata, biljnih i drugih vrsta.

„Močvare moraju biti očuvane jer imaju iznimno važnu ulogu i u borbi protiv klimatskih promjena. U vremenu kada se suočavamo sa sve češćim klimatskim ekstremima, kao što su ekstremne poplave i suše, močvare mogu odigrati izuzetnu ulogu kao prirodne retencije visokih voda te regulacije vodnog režima u ljetnim mjesecima i sušnim periodima“, rekao je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu. „Ukoliko se nešto hitno ne promijeni, Bardača, jedino međunarodno važno močvarno stanište u Republici Srpskoj, može trajno ostati bez svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti, a time i statusa međunarodno važne močvare. Nadležne institucije moraju dati prednost javnom interesu ispred privatnoga ukoliko želimo očuvati ova iznimno važna staništa“, upozorio je Bjelić.

„Više od dvije milijarde ptica svake godine migrira iz Europe preko Sredozemnog mora i prezimljuje u sjevernoj ili središnjoj Africi. Tokom seobe ptice se suočavaju sa velikim brojem prepreka – od širokih morskih prostranstava i opasnih pustinja, do nepredvidljivih vremenskih prilika i nenadanih oluja. Zbog toga su pticama selicama duž seobenog puta neophodna pouzdana i sigurna mjesta na kojima se mogu nahraniti i odmoriti, a to su u najvećoj mjeri močvarna staništa. Nažalost, zbog ljudskog djelovanja ovih životnih oaza sve je manje. Sva tri Ramsarska područja u BiH nalaze se u izuzetno teškom stanju kako s aspekta očuvanosti ekosustava tako i s aspekta  neodrživog upravljanja i financiranja“, pojasnila je Nermina Sarajlić iz Ornitološkog društva Naše ptice.

Udruge su danas pripremile i vrlo zanimljiv način obilježavanja Svjetskog dana močvara u BiH. Za sve zainteresirane građane u Sarajevu, na platou ispred SCC-a, u posebnom edukativnom paviljonu upriličen je multimedijalni prikaz biljnog i životinjskog svijeta močvarnih staništa – „zeleno-sivi svijet“. „Zeleni svijet“ prikazuje zdrava močvarna staništa s bogatim biljnim i životinjskim svijetom, dok „sivi svijet“ prikazuje svijet apokalipse koji nas očekuje ukoliko se ovi značajni ekosistemi ne zaštite. Također, napravljena je mini izložba fotografija, prikazan dokumentarni film o močvarnim staništima, a za djecu osnovnih škola iz Općine centar Sarajevo organizirane su interaktivne edukativne radionice i kviz.

„Obilazak edukativnog paviljona posjetitelji započinju ulaskom u „zeleni svijet“ kakav WWF nastoji očuvati, a završavaju odlaskom u „sivi svijet“, svijet posljedica sistemskog uništavanja prirodnog okoliša protiv kojeg se moramo boriti. Želja nam je na ovaj način poslati snažnu poruku kakva nas to budućnost čeka ukoliko nešto ne promijenimo, a da sa svim tim upoznamo i naše najmlađe članove društva koji će učestvovati u radionicama“, dodao je Zoran Šeremet iz Centra mladih Livno.