Istraživanje je rađeno u augustu prošle godine po nalogu Općine Centar, a Institut za arheološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Sarajevu je obavio prospekciju lokaliteta Vranjače kako bi vidio da li tu postoji arheološki potencijal i iz kojeg perioda, te koliko je to povezano s obližnjim lokalitetom Debelog brda.

- S obzirom da je još iz austro-ugarskog perioda Debelo brdo poznato kao arheološki lokalitet, kada je tamo pronađen arheološki materijal iz bronzanog doba, gradinsko naselje i posebno grčki uvozni materijal iz mikenskog perioda, mi smo se odlučili da zahvatimo čitav prostor između Debelog brda i Zlatišta, ne samo onaj prostor koji je predmet potencijalne izgradnje, već da utvrdimo kompletno stanje. Ono što smo potvrdili je srodnost materijala koji pripada uglavnom glasinačkoj kulturi bronzanog doba i onog koji je pronađen na lokalitetu Debelog brda - kazao je u razgovoru za Fenu voditelj tog instituta doc. dr. Adnan Kaljanac.

Po njegovim riječima, tu se sada može govoriti o jednom širem kompleksu.

- Debelo brdo je bilo gradinsko naselje kako je već poznato u literaturi. Međutim, veći dio populacije živio je u naselju otvorenog tipa na lokalitetu Vranjače - rekao je dr. Kaljanac.

Izvještaji o tim radovima su predati Općini Centar, Komisiji za nacionalne spomenike BiH, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i drugim nadležnim institucijama, a nalaze se i u biblioteci Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 

Arheolozi se nadaju nastavku radova na ljeto. Kaljanac kaže da su već u pregovorima sa Općinom Centar kako bi se obavilo sistematsko istraživanje zbog značaja lokaliteta, posebno što je vezan za Debelo brdo koje je poznato već stotinu godina.

- Arheološki lokaliteti su uvijek atrakcija ako se gleda iz turističkog ugla, naročito ako imate nešto što je staro oko 4.000 godina - zaključio je dr. Kaljanac. 

(FENA/Ajla Hurko)