Posjeta je pripremana mjesecima, a eskalacija verbalnog rata ubrzala je ovu posjetu na inicijativu hrvatske predsjednice.

- Odnosi su bremeniti poviješću i danas se nismo doticali i o njoj nismo razgovarali. Ona nas priječi da odnose dvije države nazovemo prijateljskim. Imamo zajedničku odgovornost za budućnost Jugoistočne Evrope. Dotaknuli smo i otvorili mnoga pitanja. U mnogim se stvarima nismo složili, negdje smo se približili, negdje nismo, ali vjerujem da možemo u vremenu pred nama i nastavit ćemo razgovarati - izjavila je Grabar-Kitarović.

Predsjednica je dodala da rješavanje otvorenih pitanja je odgovornost i prema građanima dvije države, a posebno prema obiteljima koji traže svoje nestale članove, da se pitanje nestalih riješi što je moguće prije.

- Tu ima puno problema prošlo je puno godina od rata, ali ohrabruje me volja i predsjednika Srbije da razgovaramo sa udrugama nestalih. Razgovarali smo o položaju srpske i hrvatske manjine u Hrvatskoj i Srbiji. U službena državna izaslanstva ćemo uključiti predstavnike nestalih i nacionalnih manjina kako bi i službeno u tim međudržavnim susretima unaprijeđivali njihov položaj- dodala je hrvatska predsjednica.

Glavni zahtjev o položaju manjina jeste politička zastupljenost Hrvata na razini skupštine, istakla je Grabar-Kitarović, i dodala da vjeruje da će predsjednik Srbije nastaviti razgovarati sa predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji.

- Pitanje granice je otvoreno. Naša je preporuka da o tome pregovaramo i naredne dvije godine, ako ne uspijemo onda da izađemo pred međunarodno pravno tijelo. Odnosi Hrvatske i Srbije nisu bitni samo za naša dva naroda već za stabilnost cijele jugoistočne regije - poručila je Grabar-Kitarović.

Istaknuto je da Hrvatska podržava evropski put Srbije, a razgovarano je i o zajedničkom pristupu evropskim fondovima i privrednoj saradnji.

Vučić je kazao da današnji susret nije bio lak potez s obzirom na atmosferu koja je stvarana oko dvije države. On je najavio da će vrlo brzo imati određene informacije makar za nekoliko lica koja su nestala.

- Srbija i Hrvatska će morati, željeli to ili ne neki u političkom sitemu obje države, morati imati bolje odnose. Moramo gledati u budućnost drugačijim očima.

On je kazao da je pitanje granice jedno od otvorenih pitanja te da se 136 km - od 262 km granice - nalazi na Dunavu.

- Hrvatska se poziva na katastarske knjige, a Srbija na zakon. Ono što očekujemo od Hrvatske je da omoguće Srbima da se izjašnjavaju i da ponosno čuvaju svoje ime i prezime, poboljšanje prava srpske manjinske zajednice.

Vučić je dodao i da je uvećana trgovinska razmjena i da će se na tome raditi i više u narednom periodu.

- Razgovarali smo o svim regionalnim pitanjima, mislim da će Srbi i Hrvati morati ozbiljnije da razgovaraju, da potičemo dijalog između pravoslavne i katoličke crkve. Po pitanju prošlosti ni u čemu nismo saglasni, ali ako ništa razumjeli smo da ona druga strana ima potpuno drugačiji pogled, ali pokušat ćemo da ga razumijemo.

Vučić je na pitanja novinara odgovorio da najviše se vodi računa o unapređenju odnosa dvije države i njenih naroda. 

- Niti ćemo moliti Hrvatsku niti Evropsku uniju, ako smatrate da treba da otvorite neko poglavlje, otvorite, ako smatrate da treba zatvoriti, zatvorite. 

Vučić je kazao da je Srbija otvorena za svaku vrstu razgovora. Poručio je da je Dragan Čović, član Predsjedništva BiH  rado viđen gost u Srbiji "i uvijek je dobrodošao." 

- Ja nisam ulazio u detalje oko izbornog zakona i to ne bi bilo fer. Mi smatramo da Srbi i Hrvati imaju dobar odnos u BiH i želimo da takve odnose uspostave i sa bošnjačkom zajednicom - kazao je Vučić. 

- Trilaterala između BiH, Srbije i Hrvatske je jedna od poželjnih mehanizama gdje možemo razgovarati o pitanjima koji opterećuju BiH na njenom evropskom putu, a imamo i pravo i obavezu da čuvamo stabilnost naše susjedne države i po Dejtonskom mirovnom sporazumu - kazala je hrvatska predsjednica. 

- Hrvatska smatra da se Izborni zakon BiH mora mijenjati i nadograđivati. U izmjena Izbornog zakona BiH treba poštivati odluke Ustavnog suda BiH, presudu Sejdić-Finci te samo načelo Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je jednakopravnost triju naroda. To znači da predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH trebaju birati Hrvati, a o detaljima kako će se izmijeniti izborni zakon to je na političkim predstavnicima u BiH - zaključila je Grabar-Kitarović. 


(Patria/Admir Oručević)