Svjesni su mnogi da je to kršenje Izbornog zakona, pa se pod plaštom političkih tribina, različitih promocija građani pozivaju na skupove. No, da li je Centralna izbona komisija Bosne i Hercegovine razmatrala oglašavanje informiranje javnosti putem društvenih mreža i online medija, a u svjetlu predizborne kampanje i koji su stavovi po tom pitanju zanimalo je i SDP-ovog poslanika u Predstavničkom domu Sašu Magazinovića.

- Da li za aktivnosti na društvenim mrežama i online medijima vrijede ista pravila kao za druge medije ili se radi o ,,sivoj zoni" kako se nezvanično može čuti da se tretira i - da li se predizborna šutnja odnosi na online medije i društvene mreže – upitao je Magazinović.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u svom odgovoru nije ponudila adekvatan stav niti je jasnije, čak šta više iz Centralna izborna komisija su kazali da oni ne komuniciraju putem društvenih mreža, jer pet od sedam članova bilo je protiv ovakvog načina komuniciranja!

- Vezano za pitanje koje se odnosi na aktivnosti na društvenim mrežama i online medijima Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ističe da je Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine propisano da je zabranjeno vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih ili printanih medija, ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje – navode iz CIK-a.

Nadalje, na pitanje ,,da li se predizborna šutnja odnosi na online medije i društvene mreže" Centralna izborna komisija

Bosne i Hercegovine ističe da je lzbornim zakonom Bosne i Hercegovine propisano  da u periodu koji počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja, zabranjeno je političkim subjektima učešće u javnim političkim aktivnostima. 

- Propisana je i zabrana korištenja ,,domaćih i međunarodnih sredstava komunikacije s ciljem uticaja na birače" a to podrazumijeva sredstva kojima se može isporučiti zvučni, video ili tekstualni sadržaj.
 Takva sredstva obuhvaćaju, ali nisu ograničena na radio i televizijski program, štampane medije, internet SMS poruke, ili video poruke isporučene putem mobilnih telefona itd.

Iz prethodnog slijedi da bi se pod ta sredstva mogli podvesti i online mediji i društvene mreže. Međutim, u ovoj oblasti, kod rješavanja prigovora političkih subjekata koji su se žalili na objavu tekstova i slika sa ciljem utjecaja na birače,

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nije mogla na pouzdan način utvrditi činjenicu da je dostavljeni dokazni materijal objavljen u kritičnom vremenu (izborne šutnje), niti se sa sigurnošću moglo utvrditi ko je objavio taj materijal s obzirom da određene domene su izvan jurisdikcije BiH, što predstavlja prepreku za utvrđivanje odgovornih političkih subjekata i lica koji bi se mogli sankcionirati – kažu iz CIK-a.

Na kraju priznaju da ova oblast nije zakonski dovoljno precizirana, niti trenutno postoje primjeri dobre prakse koji bi omogućili da se uspješno vode postupci protiv nedozvoljenih radnji u izbornom procesu, a koje se ostvaruju putem društvenih mreža i online medija.

- Može se nažalost zaključiti da se radi o svojevrsnoj ,,sivoj zoni" – dodali su iz CIK-a.

 (NAP/Alen Avdić)