Knjiga je objavljena u Buybookovoj biblioteci Savremena bh. književnost, a sadrži tri zbirke pripovijedaka: „Kraljevske legende“, „Kuća za umorne“  i „Izvještaji iz tamnog vilajeta“, nastale u više od 35 godina autorovog književnog stvaralaštva.

Uporedo s promocijom, održanom u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti, otvorena je izložba radova osam studenata te akademije, odnosno njihovih radnih prijedloga za likovni izgled naslovnice Karahasanovog djela.

Uz zahvalnost studentima, autor je kazao da je od njih naučio mnogo o dizajnu jer prije nije ni obraćao naročitu pažnju na taj segment naslovnica koliko na tekst među koricama vlastitih djela.

Iz Buybooka ističu da je rad na naslovnici knjige rezultat nastavka suradnje s Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu i prošlogodišnjim studentima i studenticama drugog ciklusa studija pod mentorstvom profesora Bojana Hadžihalilovića.

 - Želja nam je bila da pored konačnog vizuelnog rješenja na koricama, uz promociju knjige upriličimo i izložbu ostalih prijedloga, kako bismo predstavljanjem različitih autorskih izraza pokazali na koliko nivoa kapitalno književno djelo i markantnost autora mogu biti inspirativni za vizualno oblikovanje - naveli su iz te izdavačke kuće.

Književnu markantnost autora, osim promotora, posebno je tokom večerašnje promocije istaknula, u spontanom obraćanju, jedna od posjetiteljica predloživši da se odgovarajućoj instituciji inicira predlaganje Dževada Karahasana za Nobelovu nagradu.

Ta ljubiteljica njegovog književnog dara i opusa rekla je da takav prijedlog ne bi bio bez osnova jer je riječ o piscu nagrađivanom u više evropskih gradova, „pa zašto ne bi i u Stokholmu“.  

Poznaje, kaže, djela nobelovaca, ali prednost nad većinom daje upravo Dževadu Karahasanu iako ona nije iz književne kritike ni struke.

(Fena/Alen Avdić)