- Preuzimanjem vlasti od srpskih snaga u Sanskom Mostu su počinjeni brojni ratni zločini nad Bošnjacima i Hrvatima. Napadima na naselja Muhići, Mahala, Otoka, Hrustovo, Vrhpolje i Kljevce izvršena su masovna ubijanja lokalnog stanovništva - navodi UDIK u saopćenju za javnost.

U povodu tužne godišnjice, UDIK podsjeda na publikaciju 'Ratni zločini u Sanskom Mostu – presude'.

Riječ je o publikaciji koja dokumentuje ratne zločine počinjene na području prijeratne općine Sanski Most, te daje listu ekshumiranih identificiranih osoba nestalih na području te općine.

U knjizi su dokumentovane presude Suda Bosne i Hercegovine i Kantonalnog suda u Bihaću za zločine počinjene na području prijeratne općine Sanski Most.

Radi se o predmetima: Jadranko Palija (osuđen na 28 godina zatvora), Neđo Trifkovid i Mitar Milinković (osuđeni na po 10 godina zatvora), Nikola Kovačevid poznat i kao Daniluško Kajtez (osuđen na 12 godina zatvora), Predrag Prošić (osuđen na tri godine zatvora), Slavko Bilbija (osuđen na 10 godina zatvora) i Suad Kapić zv. Hodža (osuđen je na 12 godina zatvora za zločine nad Srbima počinjene 1995. godine).

Predsjednik UDIK-a Edvin Kanka Ćudić ističe da su u Sanskom Mostu od 1992. do 1995. godine kontinuirano vršena ubijanja, mučenja, pljačke i devastacija imovine Bošnjaka i Hrvata.

- Na području općine se nalazilo više od 20 logora i drugih mjesta zatočenja, a zatočeni su bili izloženi fizičkim i psihičkim torturama, ubijani su, protjerivani, vršena su silovanja. Ubijeni Bošnjaci i Hrvati općine Sanski Most pronađeni su u brojnim masovnim grobnicama od kojih su najveće Hrastova glavica i Sasina - podsjeća Ćudić.

Najteži period, pored onog iz 1992. godine, desio se neposredno pred zauzimanje Sanskog Mosta 1995. godine.

- U septembru 1995. je na nekoliko lokacija ubijen znatan broj Bošnjaka civila. Samo u selu Sasina ubijeno je 60-70 osoba. Ubijanja su vršena u Sanakeramu, Kruharima, Tomini, Trnovi, Vršu, Okreču i Došdima - kaže Ćudić.

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) pomaže post-jugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasljeđe masovnog kršenja ljudskih prava, kako bi se utvrdila krivična odgovornost za počinioce, zadovoljila pravda i onemogudilo ponavljanje zločina.

To je afirmacija vrijednosti otvorenog građanskog društva, sa jasno definiranim prioritetima u pogledu promoviranja, zaštite ljudskih prava, i uključivanja mladih u društveno-političke procese kroz mirovni aktivizam, navodi se u saopćenju.

(Fena)