“U FBiH nije u spostavljno specijalno tužilaštvo i sudsko odjeljenje za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, iako je zakonodavstvo o tome usvojeno 2014. godine”, rečeno je u Izvještaju. 

Inzko podsjeća na izostanak napretka u rješavanju dva velika slučaja - jedan u Banjoj Luci i drugi u Sarajevu - a rijeć je o malićima Davidu Dragičeviću i Dženanu memiću, ubijenim pod sumnjivim okolnostima, za šta aktivisti optužuju vlasti za prikrivanj, je pokazatelj problema. 

Inzko navodi i zabrinutost zbog kontinuirane prakse nepravilnog političkog uplitanja u operativno vođenje policije.

Također, dodaje da priliv migranata u zemlju koji pokušavaju otići u EU nastavio se tokom posljednjih šest mjeseci, ali znatno usporio kao rezultat pandemije COVID-19. Trenutno u BiH živi između 6.500 i 8.000 migranata.

U Izvještaju se navodi i da je BiH migrantima osigurala hranu i smještaj u skladu sa humanitarnim standardima, ali napominje da su svi migranti koji u Bosni i Hercegovini ostaju smješteni samo u Federaciji, kao jer vlasti Republike Srpske i dalje odbijaju da smjeste bilo kakve migrante u RS.

U Izvještaju je spomenuta i Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 7. februara kada je neke odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS proglasio neustavnim i potvrdio ekskluzivno pravo države na raspolaganje tom imovinom.

Inzko podsjeća da su potom uslijedile reakcije NSRS i odluke da predstavnici ovog entiteta u državnim organima blokiraju donošenje bilo kakvih odluka, do odluke o prestanku mandata stranih sudija i poništenja odluke Ustavnog suda. 

Blokade su ugrozile prihode državnih institucija, što je dovelo do sposobnosti djelovanja.


(Patria)