Hiljade ljudi u subotu su marširale Sarajevom u spomen na žrtve ustaškog režima, marionetsku državu koju su osnovali hrvatski fašisti koji su se pridružili nacističkoj Njemačkoj, piše Reuters. Prosvjednici su se suprotstavili održavanju katoličke mise u Sarajevu za ustaše i njihove obitelji koji su pobijenih na kraju Drugog svjetskog rata.

Misa je dio godišnje komemoracija koje je Hrvatska uvela prije tri desetljeća za desetine tisuća pripadnika hrvatskih i bosanskih ustaša i njihovih pristaša, koje su navodno ubili partizani jugoslavenskog komunističkog vođe Josipa Broza Tita na kraju rata, stoji u tekstu.

Komemoracije se obično održavaju u austrijskom selu Bleiburg, na granici sa Slovenijom, ali su ove godine austrijske vlasti otkazale planiranu misu na otvorenom zbog zabrana velikih okupljanja i ograničenja putovanja zbog pandemije COVID-19.

Hrvatske i bosanske biskupske konferencije najavile su da će umjesto toga održati misu u Sarajevu, što je isprovociralo antifašističke i židovske skupine koje su rekle da se misom iskazuje poštovanje za režim koji je ubio više od 10.000 Sarajlija, većinom Židova. Subotnji prosvjed u Sarajevu protezao se od mjesta u gradu gdje su ustaše u proljeće 1945. godine objesile 55 lokalnih antifašista, do središnjeg memorijalnog gradskih osloboditelja u Drugom svjetskom ratu, Titovih partizana.

"Moja dva djeda, njihova braća i moja baka ubijeni su od ovih fašista kojima je danas misom odana počast", rekao je umirovljeni elektrotehničar u penziji Čedomir Jakšić.

"Nije normalno da grad poput Sarajeva, koji je toliko teroriziran i u Drugom svjetskom ratu i u posljednjem ratu (1990-ih), dopušta da se ovako nešto dogodi", dodao je.

Na oba mjesta izloženi su panoi s fotografijama obješenih antifašista. Preko glavne sarajevske ulice obješen je crveni natpis na kojem je pisalo "I ja sam antifašist", prenosi N1.

Policija je okružila područje oko sarajevske katedrale, gdje je bosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić vodio misu pred nekoliko desetaka hrvatskih dostojanstvenika i svećenika. U svojoj propovijedi Puljić je zatražio više informacija o tome kako su ljudi poginuli i gdje su sahranjeni, kao i poštovanje i oprost svim žrtvama Drugog svjetskog rata. Manja spomen obilježja održana su i u Zagrebu i na Bleiburgu.

Nakon poraza nacista, pristaše ustaša pobjegli su s Balkana i stigli do Bleiburga, prije nego što su vraćeni i usmrćeni. Hrvatski sabor pokrovitelj je događaja na Bleiburgu kao spomen na "žrtve komunističkog režima".

No, posljednjih se godina pretvorio u skup koji koriste hrvatske krajnje desne skupine koje pokušavaju rehabilitirati ustaški režim.

Članovi tročlanog bosanskog predsjedništva osudili su misu, kao i američko i izraelsko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini. Predsjednik hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je tijekom kratke komemoracije u Zagrebu da je cilj komemorirati nevine žrtve i da ne planiraju rehabilitirati ustaše.

Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava, rekla je da misa "riskira postati glorificiranje onih koji su podržavali nacistički fašistički ustaški režim, sudjelujući u smrti stotina tisuća ljudskih bića", prenosi New York Times.


(Lejla Trle)