U izvještaju na 79 strana sutkinja Korner ima ozbiljne zamjerke na rad Tužilaštva BiH

„Treba istaći da su odgovori na pitanje (postavljeno svakom tužiocu) o tome da li timovi postoje kao radne jedinice, bili nedosljedni. Kada je onima koji su odgovorili da postoje postavljeno pitanje o geografskom području koje se odnosi na predmete na kojima rade, po njihovom odgovoru bilo je jasno da timovi postoje samo nominalno. Jedan tužilac je bio mišljenja da ne samo da timovi nisu ponovo uvedeni, već da su potencijalni sagovornici dobili upute da autorici ovog izvještaja daju pogrešne informacije. Ukoliko je to istina, to nije samo nesretna, nego i izuzetno kratkovida odluka, jer svaka preporuka za unapređenje rada Tužilaštva mora biti zasnovana na stvarnom stanju stvari“, navela je Korner.

Dodatni problem je i imenovanje tužilaca koji rade u Posebnom odjelu za ratne zločine.

„Trenutno je u Tužilaštvu BiH 27 tužilaca raspoređenih u Posebni odjel. Troje je imenovano u junu i julu 2019. godine. Dvoje je imalo prethodno iskustvo u radu na predmetima ratnih zločina (jedno kao tužilac u tužilaštvu u entitetu, a drugo u svojstvu stručnog saradnika u Odjelu za ratne zločine Krivičnog odjeljenja Suda BiH), dok treći tužilac nije imao takvog iskustva. Samo je po sebi jasno da rad na predmetima ratnih zločina zahtijeva poznavanje pravnih instituta i činjenica (o područjima na kojima se odvijao oružani sukob i predmetima sa MKSJ-a / Suda BiH koji se odnose na ta područja), koji se ne pojavljuju u drugim predmetima. Koliko god je neko stručan tužilac, da bi se steklo znanje potrebno za pravilnu istragu i krivično gonjenje u predmetima ratnih zločina, zahtijeva vrijeme koje će uložiti ne samo taj tužilac, nego i drugi koji mu trebaju pomoći u sticanju potrebnog znanja. Preporučuje se da se ubuduće u Posebni odjel imenuju i raspoređuju samo tužioci sa prethodnim iskustvom u radu na predmetima ratnih zločina“, jedna je od preporuka.

Korner je imala zamjerku jer radno vrijeme završava u 16 sati, a oni koji prihvate poziciju u Posebnom odjelu moraju, u ovoj fazi, biti spremni da rade i van službenog radnog vremena, kako bi osigurali efikasno provođenje istraga i održavanje glavnih pretresa.

Korner je analizirala i uposlene u Tužilaštvu BiH koji rade na predmetima ratnih zločina, a samo su četiri analitičara.

„Međutim, analitičari nisu pravnici. Očigledno je da tužioci dio svojih odgovornosti prebacuju na analitičare, zadatke koji ne spadaju, i ne bi trebali spadati, u njihovo područje odgovornosti. Jedna analitičarka je ispričala da je, nakon što je pretražila baze podataka u potrazi za dokumentima i svjedocima, ona „predložila dalje istražne radnje“. Drugi je analitičar naglasio kako je važno da oni pohađaju iste obuke kao i tužioci da bi „znali šta treba tužiocima“. Oni bi mogli učestvovati u istragama na produktivniji način da se održavaju sastanci odsjeka/timova, koje su, kako je jedan analitičar sa žaljenjem rekao „prije imali na redovnoj osnovi“.

Korner je analizirala i optužnice koje podižu tužioci Tužilaštva BiH.

„I sudije i branitelji su istakli da su opisi u optužnicama, kako pravni tako i činjenični, prečesto manjkavi. Za primjere, naveli su sljedeće: Pogrešna pravna kvalifikacija krivičnog djela koje se optuženom stavlja na teret, npr. optužba za ratne zločine za djela koja sadrže zakonska obilježja zločina protiv čovječnosti; nepreciznost u opisu zločina, tj. opis se ne odnosi na obilježja krivičnog djela; optužbe za udruženi zločinački poduhvat (UZP) i komandnu odgovornost kao alternativne oblike učešća u izvršenju djela; optuženom se stavlja na teret i komandna odgovornost i direktno izvršenje u odnosu na isti događaj.

Kritika se odnosi i na dužinu trajanja postupaka u predmetima ratnih zločina koji traju i po nekoliko godina. Ona je u preporučila i da Vijeće ministara BiH što prije usvoji Revidiranu strategiju o ratnim zločinima. 

Sutkinja Korner konstatovala je da neće biti ispoštovan rok za rješavanje predmeta ratnih zločina do kraja 2023. godine.


(Patria)