- Epidemijom treba da upravlja struka - naglasio je  navodeći primjer iz njegovog ovogodišnjeg boravka u ispomoći Sandžaku gdje se u vrlo teškim prilikama izazvanim zarazom koronavirusom ipak znalo 'ko kosi, a ko vodu nosi'.

To se u Kantonu Sarajevo, po njegovim riječima, trenutno ne zna i na svoj način može imati loše posljedice.

Rukovođenje epidemijom mora se vratiti u okvire medicinske struke. Zbog prijetećeg stanja, mora se odgovoriti raspoloživim kapacitetima - kadrovskim, materijalnim, kao i apolitičnim, medicinskim rukovođenjem krizom, apelovao je Zalihić i dodao da je trenutno najvažnije prepoznavati kliničku sliku pacijenata i davati odgovarajuću terapiju. 

Za Zavod hitne pomoći je naveo da je toj ustanovi uvijek, otkad postoji, prioritetni predmet interesovanja bio - stepen ugroženosti pacijenta.

U kontekstu nezvaničnih a sve češćih glasina o mogućem ponovnom uvođenju restrikcija, poput lockdowna, Zalihić odgovara da su donosioci odluka tu suočeni, s jedne strane s razlozima i faktorima koji se protive zbog mogućih ekonomskih posljedica, a s druge strane, s težinom same epidemiološke stvarnosti i onoga što se u datom trenutku  mora poduzeti prvenstveno radi zaštite zdravlja i života ljudi.

- A šta će nam ekonomija ako nam umiru ljudi, ko će je spasavati ako neće ljudi? - kazao je između ostalog želeći da naglasi da je borba za ljudsko zdravlje i život najjači prioritet.

Zahtjev Kriznog štaba Kantona za sopstvenim razrješenjem on ne smatra klasičnom ostavkom, posebno ne u smislu prepuštanja situacije stihiji, već poštovanjem zaključaka kantonalne skupštine, ali na način da borba s epidemijom ne zastaje ni na tren.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Zalihić nije želio komentirati da li pod težinom epidemije i sveukupnih prilika može doći u pitanje zdravstveni sistem.

Dugoročnije, tok epidemije ne može sa sigurnošću predvidjeti niko. Trenutna situacija je veoma loša i zahtijeva stručno upravljanje krizom, zaključio je.

(FENA)