"Nekonzistentna vanjska politika koju vodi Srbija stvara utisak da Srbija ne dijeli interese ni vrijednosti na kojima počiva EU, jedan je od najznačajnijih zaključaka publikacije “Sedam godina usaglašavanja Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU“, navodi portal Juropijen Vestern Balkans (EWB).

Kako se navodi u publikaciji, Srbija je 2013. otvorila pregovore sa EU, a juna i septembra 2014. okončala je analitički pregled za Poglavlje 31 - Zajednička spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika EU, ali još nije otvorila to poglavlje, niti je dobila Izvještaj o skriningu.

Ističe se, međutim, da su pitanja u vezi sa sadržinom poglavlja došla u fokus javnosti po otvaranju pregovora, prije svega zbog izbijanja oružanog sukoba u Ukrajini, ruske aneksije Krima i sukoba na istoku ovu zemlje.

Evropska unija je, kako se naglašava, definisala jedinstveni pristup i otpočela primjenu restriktivnih mjera prema Ruskoj Federaciji, ali je Srbija odbila da se usaglasi i sa deklaracijama EU usmjerenim prema Rusiji, kao i sa konsekventnim restriktivnim mjerama sa kojima EU poziva partnerske države da se usklade putem spoljnopolitičkih deklaracija.

"Još 2008. godine je uspostavljen obrazac koji Srbija prati do danas, a koji podrazumjeva vođenje računa o pristupu, prije svega, dve stalne članice Savjeta bezbjednosti – Ruske Federacije i Kine, a potom i drugih država koje nisu priznale Kosovo kao nezavisnu državu”, navodi se u publikaciji.

McCarthy, između ostalog i stručnjak za Balkan, smatra da Rusija, kako ukazuje, želi da pokaže da je igrač na koga se može računati.

“Moguće je da je zabrinuta da bi nova administracija, u dogovoru sa evropskim saveznicima, mogla da osnaži angažman u regionu”, primjećuje Paul McCarthy u pisanom odgovoru za Glas Amerike.

Frederik Ben Hodžis, bivši glavnokomandujući američkih kopnenih snaga u Evropi, njegov boravak u Srbiji video je kao moguću priliku da se srpskim vlastima prenesu neke poruke koje one možda nisu spremne da čuju.

Hodžis, saradnik vašingtonskog Centra za analizu evropske politike (CEPA), kaže da je činjenica da su ruski zvaničnici javno odbacili tvrdnje da je novoizabrana Vlada Srbije, kako je ukazao, u manjem obimu orijentisana prema Rusiji u odnosu na prošle.

“Međutim, čini mi se da Vlada Srbije postaje manje posvećena u tradicionalnim odnosima prema Kremlju. To, na primjer pokazuje, odnos nove ministarke energetike prema direktoru srpske gasne kompanije – koja sarađuje sa Gazpromom. To bi takođe mogao biti razlog Lavrovljeve posjete. Mislim da raste pritisak u tim relacijama i nadam se da će Bajdenova administracija biti spremna da pruži ruku predsjedniku Vučiću”, rekao je general Hodžis za Glas Amerike. 


(Patria)