Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

- Mostar je grad čijom se ljepotom ponosimo, ali i grad teške prošlosti, jakih emocija, isprepletnih identiteta i sudbina, mjesto susreta vjera, kultura, ideologija. To je grad Bošnjaka, Hrvata, Srba, ali i grad i onih koji su naprosto građani. Svi pomenuti se moraju osjećati komotno i slobodno u Mostaru budućnosti, svi oni zajedno trebaju upravljati glavnim gradom Hercegovine.

Slika trojice ljekara, Hrvata, Srbina i Bošnjaka, koji su zajedno otišli posjetiti bolesnu kolegicu iz Gradskog vijeća, i na potpis joj odnijeti dokument o preuzimanju vijećničkog mandata, za nekoga je možda patetična, ali je to ustvari slika onoga što Mostar treba da bude, i što je u ovom gradu moguće postići – zajednički liječiti naslijeđeno stanje, sa najboljom namjerom, i sa spremnošću Mostaraca da jedni drugima pruže ruku i pomognu.

Na liniji ovakvog razmišljanja je i prijedlog da se gradonačelnički mandat podijeli između kandidata tri pobjednička bloka – Koalicije za Mostar, BH bloka i HDZ-a, da svako od njih na čelu Grada provede po 15 mjeseci. Nažalost, ovakav prijedlog je odbijen od strane HDZ, a predsjednik ove stranke je uputio pismo OHR i OSCE u kom traži intervenciju kojom bi se dogovor onemogućio.

Pismo Dragana Čovića vrvi neutemeljenim i uvredljivim tvrdnjama i tezama. Ponudu da se u Mostaru vlast dijeli, da u njoj učestvuju svi, uključujući naravno i Hrvate, on je okarakterisao kao „antihrvatsku histeriju“, kao „pokušaj uspostave jednonacionalne vlasti“, kao „nerazumno djelovanje“ koje „vodi u razdor i podjele“. Predsjednik HDZ BiH je također ustvrdio da prijedlog o dobrovoljnoj podjeli mandata vodi „ugrožavanju izbornog procesa“, „protivzakonitom djelovanju protiv Hrvata“, „kršenju zakona, općih etičkih i političkih načela“.

Prethodnih dvanaest godina gradonačelnik Mostara je bio kadar HDZ BiH, Mostar je nazivan „hrvatskim stonim gradom“, i time se neosporno kršilo zakone, opća etička i politička načela, ali smo se suzdržali od teških, a možda opravdanih kvalifikacija poput „uspostave jednonacionalne vlasti“, „nerazumnog djelovanja“ ili „protuzakonitog djelovanja protiv drugih naroda“, kvalifikacija koje je Čović upotrijebio.

Proces izbora gradonačelnika Mostara treba biti dovršen u ponedjeljak 15. februara, i bit će izabran dr. Zlatko Guzin ili dr. Mario Kordić, naravno sve u skladu sa Zakonom i Statutom. Ničega nezakonitog, nerazumnog, neetičnog, uperenog protiv Hrvata ili bilo koga drugog, nema u eventualnoj odluci onog koji bude izabran da preuzme puni mandat, ili da se nakon 15 mjeseci povuče u korist drugog, odnosno trećeg kandidata. Upravo obratno, radi se o razumnoj, etičnoj, nesebičnoj i odgovornoj odluci.

Do ugrožavanja izbornog procesa i protivzakonitog djelovanja o kome govori Čović može doći samo njegovom voljom, odnosno ostvarenjem uvijene prijetnje sadržane u njegovom pismu OHR i OSCE kako će uslijediti „daljnje blokade i potpuna disfunkcionalnost gradske uprave“.

Ako se to zaista desi, ako nakon blokade formiranja Vlade Federacije BiH, blokade formiranja Vlade HNK, blokade popune Ustavnog suda Federacije BiH, HDZ krene i u blokadu implementacije izbornih rezultata u Mostaru, sa ciljem da gradonačelnik ovog grada ostane kadar HDZ, tada će zaista biti neophodna intervencija OHR i OSCE. Vrijeme je da se predstavnici međunarodne zajednice pokrenu, da prestanu tolerisati protivustavne i protivzakonite blokade.

A kada je Mostar u pitanju, vrijeme je da prevagu ostvare one snage koje su za slogu i pomirenje, za napredak, one snage koje žele da grade, a ne da ruše mostove. I da Mostarcima izaberu takvog gradonačelnika - napisao je Izetbegović.

(Haris Ahbabović)