Uprkos brojnim pritiscima preživjeli stanovnici Jusića su 1996. godine odlučili da se vrate na svoje. Uz mještane Svjetliče kod Doboja, te Mahale kod Gornje Kalesije i Dugog Dijela na području Zvornika, primjer Jusića postao je simbol povratka Bošnjaka na svoja predratna imanja i prvi korak u provedbi Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, koji se tiče izbjeglica i raseljenih osoba.  Prva grupa bošnjačkih povratnika došla je u Jusiće u prijepodnevnim satima, 23. septembra 1996. godine.


Njihov povratak među porušene i minirane domove pratile su brojne domaće i svjetske medijske kuće. Pripadnici SFOR-a pažljivo su pratili razvoj situacije, koja je bila i više nego neizvjesna i na rubu incidenata, jer su mjesec ranije, pri povratku u Mahalu, pripadnici specijalne policijske jedinice RS pretukli grupu bošnjačkih povratnika.

Među prvim povratnicima u selo Jusiće bila je i Hadžira Smajlović, majka iz čije kuće su strijeljana četiri člana porodice.  - Kad smo došli, istjerivali su nas iz sela, kako bi ovi iz SFOR-a pregledali imamo li oružja. Bilo je svakakvih pritisaka. Ja sam došla sa svojom djecom na svoje, iako nam nije ništa ostalo – izjavila je Smajlović.  Nakon teških dana povratka, započele su život gradeći domove od temelja i preživljavajući od poljoprivrednih poslova.

Husejin Muratović je pred samu odluku za povratak na svoje bio kod prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića koji im je dao punu podršku za povratak i izrazio svoj strah po pitanju bezbjednosti jer je to bila samo godina nakon genocida u Srebrenici.

Danas se u zvorničkom naselju Divič kulturno-vjerskom manifestacijom "Dani povratka 2021" obilježavaju dani kada su povratnici Jusića, Mahale i Dugog Dijela odlučili da se vrate na svoja imanja. Sportskim susretima i koncertom ilahija sa Drine će nova generacija mladosti poslati poruke mira i jedinstvene Bosne i Hercegovine. Pokrovitelj manifestacije je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.

(FENA)