Procedura usvajanja budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza za ovu godinu još uvijek nije okončana i preostalo je da ga u drugom čitanju nakon amandmanske faze usvoje poslanici i delegati Predstavničkog i Doma naroda PSBiH.

Zbog činjenice da taj najvažniji finansijski akt nije usvojen, državne institucije funkcioniranju po tromjesečnim odlukama o privremenom finansiranju, a posljednja takva ističe 30. septembra. Stoga bi Vijeće ministara BiH trebalo donijeti novu odluku s rokom važenja do kraja godine, ukoliko procedura donošenja budžeta ne bude okončana do kraja septembra.


Međutim, otežavajuća okolnost je i činjenica da predstavnici bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska odbijaju učestvovati u radu državnih institucija nakon što je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Iz tog razloga predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD) još uvijek nije zakazao sjednicu na kojoj bi se odluka o privremenom finansiranju donijela.

Ipak, Zvizdić je ranije nakon održanog konsultativnog sastanka s predsjednicama klubova poslanika u Predstavničkom domu, kojem također nisu prisustvovali poslanici iz Republike Srpske, izrazio očekivanje da će oni doći na sjednicu kako bi se na meritoran način i argumentirano razgovaralo o svim tačkama dnevnog reda uključujući i budžet.


- Ovu krizu u radu izvršne i zakonodavne vlasti mogli bismo prevladati stvarnim i povećanim nivoom odgovornosti svih, uključujući ministre u Vijeću ministara te poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini BiH - kazao je Zvizdić tada.

Upozorio je da je ovakvim odnosom blokirano i usvajanje zakona koji su veoma važni za evropske integracije BiH, čime se gubi šansa da se do kraja ove godine otvori rasprava o eventualnom dobijanju kandidatskog statusa za članstvo BiH u Evropskoj uniji.

Prema predloženom budžetu, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2021. godini iznose 1.027.100.000 KM, što je povećanje za tri posto u odnosu na budžet iz prethodne godine, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 843.905.504 KM i veće je za pet posto u odnosu na 2020. godinu.


Prihodi od direktnih poreza iznose 780.000.000 KM, i na nivou su iz 2020. godine, dok rashodi institucija Bosne i Hercegovine i servisiranje vanjskog duga BiH u predloženom budžetu za 2021. godinu iznose 1.871.005.504 KM i u odnosu na 2020. godinu veći su za četiri posto. Inače, poslanici bi 20. septembra trebali razmatrati i Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa, izmjene Zakona o akcizama te izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.


(FENA)