10.10.2021. 8:12
0
Almir Bečarević: Sve o gasu, historijskim cijenama i čekanju odluke Tužilaštva KS
Proteklih nekoliko sedmica evropska javnost je zatrpana objavama o terminskim cijenama prirodnog gasa koje su svoj rast bilježile sa početnih cca 200/300 USD do rekordnih cca 2000 USD/1000 Sm3.

Objave zaključenja terminskih ugovora tj. objave cijena posebno su vezane za holandsko čvorište prirodnog gasa koje, a što je vrlo bitno, nikakve veze nemaju sa formiranjem cijena gasa posebno u regionu istočno od Beča.


Tako Almir Bećarević, stručnjak za gas ističe da ovdje trebamo razlikovati tri tipa trgovanja sa gasom:

- berzanski-terminski,
- kratkoročni ugovori (godina-dvije) i
- dugoročni ugovori (10-15 goddina).


"Berzanska- terminska prodaja prirodog gasa prije bih rekao špekulativna i koja nekad i ne odražava potrebe za određenim energentom tj. sistemom ponude i potražnje. Trenutne terminske cijene gasa apsolutno ne odgovaraju stvarnim potrebama za gasom već je to uslovljeno dvjema činjenicama: prva činjenica je pritisak Moskve za što brže dobivanje upotrebne dozvole za Sjeverni tok 2 i određenim ograničenjima u dnevnim isporukama gasa evropskim kupcima od strane Gazproma, a što je opet vezano za smanjenje transporta gasa preko Ukrajine.

Druga činjenica je povezana sa nedovoljno popunjenim skladištima gasa (popunjenost oko 70%) u Evropi i bojazni, samo bojazni, da će biti hladna zima i da skladišta neće moći odgovoriti potrebama za povečanom tražnjom za gasom.

Obje ove činjenice su vezane isključivo za terminske prodaje gasa i koje su iz ovih razloga doživjele eksploziju cijena. Ono što mogu tvrditi sa sigurnošću je to da kako su cijene porasle tako će te iste cijene doživjeti i svoj pad. Ovo nisu realne cijene prirodnog gasa i dugoročno, kao nekad i cijene nafte od preko 140 USD/barel, ovo je neodrživo, a ne odgovara niti proizvođaćima gasa (kupci će tražiti zamjenska goriva), stanovništvu, a niti opredjeljenju Evrope za energijom koja nije sigurno nije upotreba ugalj ili mazuta", kaže Bečarević.


Da niti Gazpromu ne odgovaraju cijene gasa od 2000 USD za hiljadu kubika dokaz je i vijest o povečanju isporuka gasa Evropi uključivo i pravac preko Ukrajine.



"Znači, preko iste one Ukrajine preko koje BiH više ne nabavlja prirodni gas i gdje su priče dosezale do toga da je BiH bila prisiljena preći na Turaski tok jer neće biti transporta gasa preko Ukrajine. Ne da ima već je i povećana isporuka. Ovog trenutka dok pišem ovaj tekst preko Ukrajine u Mađarsku ulazi cca 500.000 Sm3 satno, a preko Turskog toka u Mađarsku ulazi cca 250.000 Sm3 satno.


Pametnom dosta.  Sada da pojasnim ono što je vezano za nas i naše okruženje istočno od Beča. Većina ugovora u ovom regionu vezana je ugovorima sa Gazpromom, kratkoročnim ili dugoročnim, gdje je formula za obračun cijene gasa vezana za naftu i naftne derivate. Znači, cijena gasa se formira na bazi čestomjesečnog ili devetomjesečnog prosjeka cijena nafte i naftnih derivata i takvi ugovori nikakvog doticaja nemaju sa terminskim ugovorima i tom cijenom gasa. Većina ugovora i zapadno od Beča je bazirana na ovakvim ugovorima, ali je u velikoj mjeri prisutno i trgovanje na berzama koji je svoj istorijski maksimum cijena gasa doživjelo ove sedmice.   Ove burze-terminski ugovori su imale i svoje padove u cijenama gasa i koje su tada bile povoljnije od cijena iz dugoročnih ugovora. To vam je tržište, ističe Bečarević.


U rezimeu ističe da terminske istorijske cijene gasa nemaju nikakvu ulogu u formiranju cijena gasa po kratkoročnim i dugoročnim ugovorima koji su bazirani na cijenama nafte i naftnih derivata.


"Kao dokaz za ovaj podatak dovoljno je vidjeti da još uvijek nema drastičnih povećanja cijena gasa za stanovništvo u našem regionu. Jedina zemlja koja je doživjela drastičan porast cijena gasa je Bugarska koja je sa Gazpromom promjenila formulu za obračun cijene gasa i bazirala je na prosjecima cijena gasa sa berzi gasa. Veleprodajna cijena gasa je od početka godine u Bugarskoj povećana za gotovo 4 puta i to se poklopilo sa prelaskom Bugarske na Turski tok.   Što se tiče BiH mogu reći da je samim prelakom na Turski tok početni kalkulativni element cijene gasa tj. P0 povećan, a za daljnje povećanje uticaj ima porast nafte na svjetskom tržištu. Desio se sudar dva elementa koja utiču na cijenu, a uticaj berzi na našu cijenu gasa su priče za malu djecu i u koju niti polaznici obdaništa Kolibriči ne bi mogli povjerovati. Cijena gasa u martu 145 USD, a u aprilu 220 USD, a u julu 340 USD itd.   O ovim pokazateljima i svim procjenama je ministar Džindić upoznat još prilikom prelaska na Turski tok i u detalje mu je obrazloženo šta će se dešavati sa cijenama gasa do kraja 2021. godine i u 2022. godini.


Osim šprdanja sa ovim procjenama koje su mu dostavljene druge reakcije nije bilo. Znači, sve se znalo i sve je bilo poznato još na prelazu iz 2020. godine u 2021. godinu. To što sada ministar priča o potrebi korekcije cijene gasa za distribuciju, to bi narod rekao priča o vručoj halvi, rezultat je suočavanja sa stvarnošću nakon mjeseci priče o manjoj cijeni gasa iz Turskog toka.


Niti je manja cijena gasa iz Turskog toka niti je ikad bila manja, a cijene nafte su porasle tako da su se dva elementa sudarila u momentu triješenjenja nakon konzumiranja vruće halve. Ponovit ću procjenu koju sam dao još prije nekoliko mjeseci i to javno, a to je da će zahtjev za promjenu cijene gasa za distribuciju biti u rasponu od 25% do 40%. Doduše, ministar je predložio i drugo “rješenje", a to je bankomat BH-Gasa koji podrazumijeva uništavanje projekta Južne interkonekcije zarad katastrofalne odluke o prelasku na Turski tok", kaže Bečarević.


Obrazložio je ono što javnost posebno interesuje, a to je kakva je ovisnost zemalja o Turskom toku?   "Idemo od Mađarske kao zemlje koja je kao u potpunosti prešla na Turski tok. Od potrebnih cca 10 milijardi Sm3 Mađarska ce iz Turskog toka dobivati 3,5 milijardi Sm3, a ostale količine iz Sjevernog toka 2, iz Rumunije, sa LNG Terminala Krk i, gle čuda, preko Ukrajine. Rumunija će iz Turskog toka dobivati cca 10% od potreba, Bugarska nekih 40%, Srbija nekih 90% jer ima vlastitu proizvodnju gasa od cca 10%, Hrvatska nekih 30%-40% zavisno od LNG Terminala Krk, te vlastite proizvodnje i BiH 100% gasa iz Turskog toka. Kao što se može vidjeti največu disperziju pravaca snabdjevanja ima Mađarska uz blizinu gasnog haba Baumgarten.


- Mislim da je svakom jasno ko je u potpunosti ovisan o samo jednom pravcu snabdjevanja i to iz Turskog toka i još se ide ka tome da se zbog nerazumne odluke o prelaku na Tuski tok novac predviđen za eksproprijaciju na Južnoj interkonekciji dio transferira za pokriče netazumne odluke o prelasku na Turski tok time ubije ono što svaka zemlja ima, a to je više pravaca sanbdijevanja.


Na kraju, BiH, niti zemlje u okruženje, neće pogoditi cijene sa gasnih berzi, a one koje pogodi to će biti kratkoročno, ali će nas pogoditi cijene gasa iz Turskog toka koje su povećane samim prelaskom na Turski tok kao i porastom cijene zbog porasta nafte i naftnih derivata. Da budem jasan, uticaj nafte na cijene gasa će pogoditi i sve zemlje koje kupuju gas od Gazproma, ali u BiH su se “sudarile” dvije promjene u isto vrijeme. Kako nema naznaka da će cijena nafte dramatičnije padati to i ove veće cijene gasa će biti u primjeni tokom 2022. godine, a svi su izgledi i u 2023. godini.


Sve u tekstu o povećanoj cijeni gasa iz Turskog toka se nalazi u fakturama koje Energoinvest ne želi da dostavi niti parlamentu, a o projekcijama kretanja cijena gasa dokumenti su u ministarstvu koje se šprdalo sa istim.



- Nadam se da se neće i Tužilastvo KS šprdati sa onim što im je dostavljeno kao dokaz nerazumnih poteza koji će svoju kulminaciju, vrlo vjerovatno, imati sa 23 mil. USD raskidne klauzule sa mađarskim transporterom FGSZ. - navodi on.


- Moja dobronamjerna sugestija je da se u pauzma potrage ko je šta plaćao i u kojim godinama u UAE (Panama papers) pogledaju i PAPIRI BH-GASA KOJIM SU NAJAVLJENA SVA DEŠAVANJA NAKON PRELASKA NA TURSKI TOK UKLJUČIVO I CIJENE GASA", kaže Bečarević.


(Patria)

0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.