Da se od zastupnika ili ministara ne traži neko specifično zanimanje, stručna sprema ili vještine, nije nepoznanica. U javnosti se o diplomama političkih zvaničnika mnogo pričalo, ali se rijetko spominje njihova psihofizička sposobnost. Za politička imenovanja ili za dužnosnike koji su mandat dobili na izborima nisu obavezna čak ni liječnička uvjerenja, izvještava BHRT, prenosi  Fokus.


Ako želite da se zaposlite kao trgovac, vozač, novinar, građevinski radnik, ako ste vojnik ili policajac, trebaće vam ljekarsko uvjerenje. Ako želite raditi u javnoj upravi, takođe ćete morati na ljekarski pregled, koji se konkursima za prijem u radni odnos podrazumijeva. No, ako ste poslanik, delegat, ministar, njegov zamjenik ili pomoćnik – ništa od toga ne morate.


“Lica koja nisu obuhvaćena nijednom od ovih kategorija, ne biraju se na konkursu nego se biraju kao rezultat političkog procesa, nisu dužni dostaviti ljekarsko uvjerenje po sadašnjim zakonima, odnosno za njih se ne vrši provjera zdravstvene sposobnosti”, rekao je za BHRT Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH.

A moralo bi se provjeravati i to strogo, smatra poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović. U Parlament je uputio inicijativu kojom se od Savjeta ministara traži zakon kojim bi ljekarski pregled za imenovane i izabrane funkcionere bio obavezan. Tražio je i obavezan test na narkotike, ali i provjeru mentalnih sposobnosti.


“Danas ja garantujem da, kada bismo testirali psihofizičke sposobnosti političara, a i kada bi napravili test na narkotike, da bi se politička scena značajno pročistila. Spremačica u Parlamentarnoj skupštini BiH mora proći zdravstveni pregled da bi obavljala svoj posao, a da zastupnik i ministar ne mora. Zar to nije nelogično?”, pita se Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u ZD PSBiH.


Na narkotike se nedavno testirao i PDP-ov poslanik u Predstavničkom domu, Branislav Borenović. To je učinio nakon što je kod Marka Šukala, savjetnika predsjednika SNSD-a, pronađen kokain. I to isti dan kada je Šukalo prisustvovao kolegijumu Narodne skupštine Republike Srpske. Malo je političara koji su slijedili Borenovićev potez.


“Sigurno da jedan dio njih ne bi prošao takve testove i takvu vrstu trijaže. Ako ništa drugo, ja mislim da ima smisla. Koliko god to izgledalo, s neke strane, kontroverzno”, kaže Borenović.


Imenovani i izabrani funkcioneri ostvaruju prava iz radnog odnosa, ali u zvaničnom radnom odnosu zapravo i nisu, pa se na njih ne primjenjuju obaveze propisane konkursima. Oni koji učestvuju u izbornom procesu smatraju da zvaničnike u svakom smislu treba izjednačiti sa drugim građanima prilikom zasnivanja radnog odnosa. Ipak…


“Bojim se da će to biti uvedeno, ali da ćemo imati istu situaciju jer nije teško doći do ljekarskog uvjerenja, pa ni do diplome. Kad možete tako lako do diploma doći, doći ćete.. Ali, treba ipak nešto uraditi”, ističe Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Ovakva inicijativa postojala je prije nekoliko godina, ali je pokušaj neslavno završio. Magazinovićev prijedlog prvo će pred poslanike, a ako prođe, u dalju proceduru.