Projekt "Stručno obrazovanje u BiH", koji provodi Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) uime vlada Švicarske i SR Njemačke, jasno zagovara nultu stopu spolne diskriminacije i segregacije u srednjim stručnim školama u Bosni i Hercegovini, a u partnerskim školama preduzete su i konkretne aktivnosti u cilju izgradnje apsolutne ravnopravnosti na svim poljima.
U okviru projekta provode se treninzi iz oblasti rodno odgovornog obrazovanja za nastavnice i nastavnike partnerskih škola, kao i predstavnike i predstavnice pedagoških zavoda.
Cilj treninga je da učesnici i učesnice steknu znanje o ravnopravnosti spolova i (ne)diskriminaciji u obrazovanju, kao i da kreiraju i usvoje strategije i alate za integrisanje rodne ravnopravnosti u učionici, odnosno u srednjim stručnim i tehničkim školama.
Iz GIZ-a podsjećaju da slučaj Lise Meitner, jedne od najistaknutijih fizičarki svog vremena, koja je 1905. postala prva žena na Univerzitetu u Beču koja je dobila diplomu iz fizike. Njeni roditelji tada nisu bili za tu odluku, ali srećom Lisa je uspjela u svojim naumima i danas možemo reći da je ispisala historiju.
Dodaju da je regionalnoj publici možda nešto poznatija Mileva Marić, vrsna matematičarka koja je krajem 19. stoljeća dobila specijalnu dozvolu da svoje obrazovanje nastavi u školi u Zagrebu u koju su išli samo dječaci. Iako su u tom vremenu postojala pravila za muške i ženske škole, za izuzetne rezultate su se pravili izuzeci.
Iz GIZ-a ističu da danas, kada u javnom obrazovanju nema tih pravila, ne bismo ih smjeli dodatno naglašavati i tako potencijalno udaljavati savremene Lise ili Mileve od škola prema kojima gaje afinitete, jer bi upravo te djevojčice u budućnosti mogle ispisati historiju.
Također, navode primjer jedne od najpoznatijih žena na svijetu, Marie Curie, koja je ostavila neizbrisiv trag u istraživanju radioaktivnosti. Jedina je dobitnica dvije Nobelove nagrade u dvije različite discipline, a taj uspjeh osim nje uspio je ostvariti samo još jedan muškarac.
Curie je imala problem u mladosti da se zbog svog spola nije mogla upisati na željeni univerzitet. Srećom, zahvaljujući svojoj upornosti, marljivošću i posvećenosti učenju, ali i podršci starije sestre uspjela se preseliti u Pariz i upisati studij hemije i fizike na Sarboni, gdje je postala prva žena predavač.
Primjeri tih žena pokazuju da se zvanja i zanimanja ni u kom slučaju ne smiju vezati isključivo uz jedan spol, saopćeno je iz GIZ-a.
(FENA/A. Balićevac)