Iako su isti ti predstavnici cijelu 2021. godinu insistirali na izmjenama Izbornog zakona pa možda čak i vršili pritisak na političke aktere i pokazivali određeni optimizam, klima i u međunarodnoj zajednici se mijenja. Daljnje etničke podjele ne dolaze u obzir, ali ni i oduzimanje građanima prava da 2. oktobra izaberu svojim glasom vlast.

Naredne sedmice u BiH stižu američki izaslanik za izbornu reformu Matthew Palmer i evropska predstavnica Angelina Eicchorst. Uoči njihovog dolaska neke političke stranke su održale pripremne razgovore sa šefom Delegacije EU Johannom Sattlerom i ambasadorom SAD Ericom Nelsonom. Neke još uvijek ostaju pri stavu da nema pregovora dok su blokirane državne institucije i dok se RS jednostrano povlači iz državnih institucija i prenosi nadležnosti na entitet.


Velika je zasluga dijela političkih aktera kao što su SDP BiH i DF koji su na pregovorima oštro se suprostavili bilo kakvim daljim entičkim podjelama, "trećem entitetu na dan" i insistirali na punom poštivanju prava svakog građanina.


Početkom ovog mjeseca dok je trajalo zatišje, ili je barem tako izgledalo jer su stranci otkazali dolazak u drugoj polovini decembra, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović rekao je da se razgovori u toku, a jedan dio je bio u Mostaru. Isti dan se na to nadovezao predsjednik SDA Bakir Izetbegović koji je kazao da će "i SDA  i HDZ nešto morati dati da bi nešto dobili". HDZ ima podršku i SNSD-a i Milorada Dodika koji je jučer poručio da kad se "dogovore u FBiH oni će doći u Parlament podržati".

Prije tri dana Sattler je kazao da će se izbori u oktobru održati bez obzira da li će se izmijeniti ili ne Izborni zakon.

“Zakon nije idealan. Imate Centralnu izbornu komisiju i ranije izborne procese koji su se odvijali u skladu s izbornim zakonom, tako da bez obzira na konačni ishod pregovora izbori u ovoj zemlji u oktobru će biti održani, kazao je Sattler.



Neke od ranijih izjava šefa Delegacije EU razlikovale su se od ove jer se insistiralo na izborima po novom Izbornom zakonu. Tada su bile opravdane kritike da dio međunarodne zajednice podržava zahtjeve HDZ BiH, iako je 15. decembra u zajedničkom saopćenju Delegacije EU i Ambasade SAD istaknuto da svi moraju odustati od maksimalističkih zahtjeva.

Nažalost, iako je formirana Interresorna radna grupa za izmjenu zakona ona nije funkcionisala zbog blokada institucija i povlačenja kadrova iz RS-a i nedolazaka na sjednice.  Još uvijek nije poznato u kojem formatu će se održati novi pregovori ali u njima bi trebala učestovati i Centralna izborna komisija koja se već suočava sa određenom vrstom pritiska i opstrukcija u organizaciji Općih izbora. 

Jedan od problema je što se sve više u drugi plan stavlja transparentnost i onemogućavanja izbornih krađa iako je to bio jedan od prioriteta kako bi ovi izbori bili fer i pošteni i odražavali stvarnu volju glasača.


(Patria/  Amer M.)