Predsjedavajući Istražne komisije Damir Arnaut je kazao da ovaj izvještaj sadrži 110 stranica opsežnog materijala plus više od 1.500 stranica priloga uključujući sve stenograme svjedočenja.

Po njegovim riječima, Istražna komisija je saslušala 34 svjedoka, osobe iz pravosuđa, odnosno nosioce pravosudnih funkcija, akademske radnike, predstavnike medija, civilnog društva i slično.

Naveo je da su sjednicama Istražne komisije prisustvovali predstavnici medija. Komisija je uspostavila izuzetno dobru i blisku saradnju sa međunarodnom zajednicom, s predstavnicima nekoliko ambasada, ali posebno sa institucijom koja je posebno ovlaštena za nadgledanje rada pravosuđa, ne samo u BiH već i u drugim zemljama - OSCE-om, ali i sa Delegacijom Evropske komisije, pogotovo kada je u pitanju stanje u pravosuđu kada se odnosi na evropski put BiH.

- Pored te izuzetno bliske i dobre saradnje sa međunarodnom zajednicom, ono na što sam posebno ponosan kad je u pitanju rad Istražne komisije, da je to bio potpuno domaći rad i da je ovo što imate pred sobom u potpunosti 'domaći proizvod'. Saradnja s međunarodnom zajednicom je bila na savjetodavnom nivou, na nivou podrške, uključujući podršku ukupnom konceptu parlamentarnog nadzora - kazao je Arnaut.

Napomenuo je da je Istražna komisija više od 100 svojih odluka donijela jednoglasno i samo četiri puta su imali suzdržane glasove, koji su se ticali tehničkih pitanja, a ne bilo kakvih suštinskih razmimoilaženja.

- Ono što je zabrinjavajuće u izvještaju je da je Istražna komisija utvrdila ogromnu spregu između politike i pravosuđa, utvrdila da najviši nosioci pravosudnih funkcija nisu imuni na političku kontrolu i politički uticaj - kazao je Arnaut, dodajući da su zadovoljni da je ogromna većina ljudi u pravosudnom sektoru izuzetno poštena, dobro rade svoj posao i ostaju van političke kontrole.  

- Međutim, zabrinuti smo činjenicom da su svjedoci bili gotovo usaglašeni u ocjeni da, ukoliko želite napredovati u pravosudnom sektoru, ukoliko želite raditi na određenim posebno bitnim funkcijama u pravosuđu, uključujući VSTV, ali i državni sud i tužilaštvo, gotovo da je neophodna neka vrsta odnosa sa moćnim ljudima u politici - kazao je Arnaut.

Osvrnuo se i na preporuke koje je Istražna komisija dala.

- Ono što smo preporučili je vetting svih članova VSTV-a, predsjednika sudova i glavnih tužioca, odnosno zamjenika glavnih tužioca po uzoru na model koji je urađen u Albaniji, s tim što je Albanija to uradila za sve svoje pravosudne djelatnike. Mi to predlažemo za rukovodeće ljude u pravosuđu. Radi se o manje od 100 ljudi u cijeloj BiH - naveo je Arnaut.

Pojasnio je da vetting po uzoru na Albaniju, kada je suština u pitanju, se odnosi na istinitost svih podataka u imovinskim kartonima; utvrđivanje da li postoji bilo kakav odnos zavisnosti, uzajamne koristi, razmjene usluga, ili drugih okolnosti koje ukazuju na povezanost sa politikom. Isto tako na povezanost sa organizovanim kriminalom.

- Također, uvesti nosioce pravosudnih funkcija i njihove bliske srodnike u institut zabrane sukoba interesa, po uzoru na izabrane i imenovane zvaničnike i savjetnike u ovim institucijama - kazao je Arnaut.

Dodao je da je potrebno značajno unaprijediti kriterije za imenovanje na pravosudne funkcije, ali i ojačati ulogu Ureda disciplinskog tužioca.

- Ono na što posebno pozivamo je da Ured disciplinskog tužioca, dok se ne usvoje ove zakonske izmjene koje smo preporučili, agresivno djeluje po pitanju svih primjera na koje smo ukazali ovdje - naveo je Arnaut.

Po njegovim riječima, također je neophodno značajno reformisati instituciju ombudsmena za ljudska prava, za koju su utvrdili da je „potpuno neadekvatna i da također postoji politička povezanost“.

- Također, neophodno je da pravosuđe značajno unaprijedi saradnju s medijima, kako u smislu olakšavanja pristupa medija suđenjima, tako i davanja podataka, tako i postupanja po medijskim saznanjima - zaključio je Arnaut.

(FENA/A. Balićevac)