Uvodničari su bili muftija goraždanski Remzija ef. Pitić i direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice Razim Čolić.

„Iskustvo zuluma na ovim prostorima naš narod pamti više od dva stoljeća, a mi prvi put govorimo o onom šta nam se događalo, s obzirom da smo imali periode kada niko ništa nije smio kazivati.  Sada imamo priliku na osnovu činjenica, fakata i utemeljenih istina da govorimo o sebi i o tome šta nam se događalo, iz razloga što smo se izborili da imamo državu Bosnu i Hercegovinu", rekao je Muftija Pitić.

- Islamska zajednica ovim potezom ukazala je da brižno stoji uz svoj narod i čini sve sa svoje strane kako bi činjenice o zločinu, genocidu i zločinu protiv čovječnosti koji su počinjeni diljem BiH postale poznate i jasne i o kojima bi se jasno govorilo - kazao je muftija goraždanski Remzija ef. Pitić.

Na potrebu stalnog ukazivanja na zločin koji se desio na ovim prostorima ukazao je i direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice Razim Čolić.

„Naša odluka je da govorimo o genocidu u BiH, jer osjećamo da je ta tema manje zastupljena. To ćemo raditi dok ne dođemo u svako mjesto u BiH gdje su počinjeni zločini, nastojeći da o njemu govorimo ne samo kao o fenomenu već i konkretnim stvarima koje su se dešavale, ne amnestirajući niti jedan narod, jer zločin je zločin i mi ga želimo osuditi“, rekao je Čolić.

U okviru prve sesije, o temi „Eliminisanje Drine kao granice“ s akcentom na kontinuitet srpske nacionalističke politike, govorio je uvaženi historičar Jasmin Medić dok je o temi "Genocid nad Bošnjacima Podrinja 1992-1995“ trideset godina poslije govorio dugogodišnji stručnjak iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović.

Druga sesija otvorena je temom „Pamtimo Višegrad-zločini nad Bošnjacima1992. i 1993. godina” o kojoj je govorio Ermin Kuka iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

O temema „Zločini na području općine Rogatica 1992-1995" i „Memorijalizacija genocida u Podrinju; stanje i perspektive” govorili su Almir Grabovica, također iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Hikmet Karčić u ime Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka.

Skup je organiziran u okviru obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici i zločina u Prijedoru i dolini Sane.