Memorandum koji je izdala ambasada Izraela po pitanju izmjena izbornog zakona u Bosni i Hercegovini je nastao iz bojazni da bi “implikacije rasprave” oko ovog pitanja mogla naštetiti pravima jevrejske zajednice u zemlji, ali protivnici reforme po modelu koji je podržao Izrael upravo tvrde da bi implementacija istog narušila ta prava, navodi Izraelski list Haaretz.

Haaretz navodi da su se bh. zvaničnici “obrušili” na Izrael, optužujući izraelsku ambasadu da se neprimjereno miješa u unutrašnju politiku balkanske države kroz podršku “kontroverznom” planu izborne reforme. Protivnici ovog modela tvrde da bi predložena promjena izbornog sistema smanjila politički utjecaj Jevreja, Roma i drugih manjina u zemlji, navodi se.
Milan Tegeltija, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za pravna i ustavna pitanja, koji je inače pod sankcijama SAD-a pisao je na svom Twitter nalogu o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje bi mogao nametnuti visoki predstavnik Christian Schmidt. Kaže kako će one "obesmisliti proces osamostaljivanja BiH od Jugoslavije". Također, fokusirao se na "bošnjačke elite".

“Ako Šmit Sarajevu nametne ove izmjene IZ i s tim okonča težnje bošnjačko-muslimanske elite za stvaranjem bošnjačke nacionalne države i na nivou FBIH, za njih će to imati značaj obesmišljavanja ulaska u proces osamostaljivanja BIH od JUG. Imaće tad samo dva izbora – pravljenje takve države na teritoriji koju kontrolišu ili ulazak u neku vrstu državne zajednice – konfederaciju sa Srbijom i to bez područja gdje su Hrvati većina, jer su u Jugoslaviji npr. iako nisu bili dominantna većina realno imali više vlasti u BiH nego što će imati u Dejtonskoj BiH”, naveo je Tegeltija.


Poručuje da je onima kojima ovo izgleda nemoguće, “pokazat će vrijeme”.

“Jedini cilj bošnjačke elite pri secesiji od Jugoslavije je bio stvaranje bošnjačke nacionalne države. Bez toga za tu elitu samostalnost BiH nema nikakvog smisla ako je ne kontrolišu Bošnjaci”, rekao je Tegeltija.

Podsjetimo, na referendumu o samostalnosti BiH koji je održan u periodu od 29.2. do 1.3.1992. godine glasalo je 2.073.568 glasača od kojih je 99,7 posto bilo za. Predstavnici Srpske demokratske stranke su pozvali pripadnike srpskog naroda da bojkotuju referendum. U općinama koje su bile pod kontrolom Srpske demokratske stranke, koja je na sve načine opstruirala održavanje referenduma, glasanje nije moglo biti održano, pa su biračka mjesta otvarana u najbližim mjestima u kojima su građani mogli glasati. Za održavanje referenduma 25. januara Skupština BiH, na dugoj i burnoj sednici, raspisala referendum o nezavisnosti. Izjašnjavanje su podržali SDA i HDZ, ali ne i predstavnici SDS.