Kako odluke visokog predstavnika primjeniti na izborni rezultat, u CIK-u su danas odgovorili sa: Čekamo dodatana pojašnjenja. Pojedine izmjene Izbornog zakona, koje je Schmidt nametnuo, nisu do kraja definirane.

“Nije utvrđen broj, struktura i način na koji se biraju delegati u ovim izmjenama Izbornog zakona. Po meni su mogle biti. I sigurno bi moglo biti lakše Centralnoj izbornoj komisiji da imamo gotova rješenja. Kada su vršeni zahvati, mislim da se moglo uraditi i to”, izjavio je član CIK-a Ahmet Šantić.

Ovako je prepušteno CIK-u da sam donese provedbeni akt, iako je Ustav Federacije BiH ostao nepromijenjen u članu osam stavu 2, a to je da se broj struktura i način utvrđuje zakonom. CIK nije zakonodavno tijelo, visoki predstavnik je svojom odlukom tražio da djeluje nezakonito.

Jedna od nedoumica biće da li rasporediti delegate u Dom naroda Federalnog paralementa proporcionalno nacionlnoj strukturi tog kantona ili nacionalnoj strukturi stanovništva Federacije BiH u odnosu na taj kanton. Ovo također nije definirano odlukom visokog predsatvnika. I kako, kada se jednom i ovo pitanje utvrdi, popuniti nedostajuće delegate.

Napravili smo projekciju u odnosu na Izborni zakon, nacionalnu strukturu kantona i popis iz 2013 godine. Prema rasporedu delegata, očito je da će dominantno delegate iz reda Hrvata popuniti većinski hrvatka područja, slično je s Bošnjacima. No kako delegirati Srbe i Ostale, ako znamo da je problem postojao i sa popunom 17 delegata u prethodnim sazivima, odnosno 7 iz reda Ostalih.

Visoki predstavnik u svojoj odluci dopustio je da CIK nedostajuće delegate raspodjeli iz ostalih kantona, no šta ako nema dovoljno izabranih delegata. Da li se se mogu u Domu naroda naći i oni koji nisu izabrani, odnosno koji su bili na listama političkih stranaka. I iz kojih kantona ce biti delegirani? Ni to nije definirano Schmidtovom odlukom.

To su pitanja na koje CIK treba tek odgovoriti, a mogla bi se značajno odraziti na izgled Doma naroda FBIH i u konačnici na odlučivanje.

Izmjene Izbornog zakona prokementirao je i predsjednik CIK-a poručivši da su jednostavno imale loš tajming.

Također za mnoge je i sporna odluka u odnosu na izbor rukovodstva Federcije BiH gdje se Ostali ne spominju.

Podjećamo na presudu Ustavnog suda BiH iz 2015. godine po zahtjevu Željka Komšića, a u kojoj je utvrđeno postojanje diskriminacije građana iz reda “Ostalih” u izboru za predsjednike i FBiH I RS. Potvrđeno je i kako je već u pripremi apelacija i privremena mjera kojiom se traži da se odluka viskog predstavnika u ovom dijelu stavi van snage, o čemu bi u konačnici mogao odlučivati Evropski sud u Strazburu.

Video pogledajte ovdje.

(Admir O.)