Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, više od 186.000 građana BiH starijih od 30 godina živjelo je s roditeljima.

Međutim, sva istraživanja provedena poslije pokazuju da je broj mladih koji se od roditelja ne žele rastati mnogo veći. Prema istraživanjima čiji rezultati uvijek privuku pažnju javnosti, u BiH više od 200.000 građana do 35 godina starosti živi u domovima u kojima su odrasli.

- Ne treba da čude takvi statistički podaci. Da govorimo u nekom prijašnjem vremenu, ja bih razloge našla u patrijarhalnoj porodici balkanskih prostora, gdje se njeguje takav oblik zajedničkog života. Međutim, danas su uzroci sasvim druge prirode. Mladi ljudi su u jednom velikom problemu jer ne mogu da obezbijede ličnu egzistenciju - kaže sociologinja Smiljana Vovna.

Pronalaženje posla u struci za koju su se školovali, nedovoljna primanja, samo su neki od razloga za trend koji je prisutan samo u BiH i zemljama okruženja.

- Da bi obezbijedili svoj krov nad glavom mladi moraju da budu kreditno sposobni, što podrazumijeva i stalni posao, jer krediti su dugoročni, a rate velike. Naše vaspitanje nas opominje da se moramo brinuti i o roditeljima, penzionerima dok su živi, što iziskuje i nove troškove u njihovim ne tako velikim kućnim budžetima - ističe Vovna.

- Zato odluka da žive u zajednici ili da čak i ne zasnivaju svoje porodice ne treba da čudi. Mladi nemaju izbora - ostati u BiH i živjeti kod roditelja ili otići van granica BiH, jer im na taj način mogu više pomoći nego da ostanu ovdje - zaključuje Vovna, piše Avaz. 

(Ajdin B.)