„Oni se također smatraju odgovornim za umiješanost u zločine širom Bosne i u jednom gradu u Hrvatskoj kao članovi zajedničkog zločinačkog plana za eliminaciju nesrba sa područja zemlje tokom balkanskih ratova“, navode dalje. 

BBC citira i Kadu Hotić, koja je u srebreničkog genocidu izgubila brojne članove porodice. 

„Gledam ovo prekrasno plavo nebo i ovu zgradu MKSJ-a koja nam je uspjela donijeti djelimičnu pravdu. Izgubila sam sinove, dvoje djece, braću, ne mogu živjeti u svojoj Srebrenici, samo živim da se borim za pravdu . Želim da ljudi žive u zemlji i da se ne ubijaju, svi smo mi samo ljudi“, rekla je ona.

Subašić: Ovo je poruka i za majke u Ukrajini i Siriji

I Reuters piše o presudi srbijanskim obavještajcima.

Agencija navodi da su „sudije presudile da su Jovica Stanišić, bivši šef Državne bezbednosti Srbije, i njegov podređeni Franko Frenki Simatović odgovorni za zločine u nekoliko dijelova  Bosne i Hrvatske zbog svoje uloge u pomaganju, finansiranju i obuci srpskih milicija tokom razbijanja Jugoslavije tokom devedesetih.“

„Tužioci su tvrdili da su ti ljudi bili direktna veza između Miloševićeve vlade u Srbiji i zločina počinjenih tokom ratova u Bosni i Hrvatskoj u kojima je poginulo više od 100.000 ljudi, a milion ih je raseljeno“, navodi Reuters.

Reuters citira još jednu od žrtava genocida u Srebrenici, Muniru Subašić.

„Ovo je i poruka za majke u Ukrajini, za majke u Siriji da se bore za pravdu i one će imati rezultate“, rekla je Munira Subašić, predsjednica Udruženja majki Srebrenice, novinarima.

Namjera da se uklone nesrbi

AP citira predsjedavajuća sutkinju Graciela Gatti Santana koja je rekla je da je osuđeni dvojac „dijelilo namjeru da promovišu zajednički zločinački cilj da se nasilno i trajno uklone većina nesrba sa velikih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine putem izvršenja zločine za koje se tereti u optužnici.“

Žalbenom presudom je okončano najdugovječnije krivično gonjenje za ratne zločine koje datira iz balkanskih ratova ranih 1990-ih, navodi AP. 

„Stanišić, bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije, i Simatović, viši obavještajni operativac te službe, jedini su srpski zvaničnici koje je sud UN-a osudio za umješanost u zločine u Bosni“, dalje navodi agencija.

I AP je citirao žrtve zločina u BiH.

„Munir Tahirović, lider udruženja žrtava rata i genocida u sjevernoj Bosni, rekao je da je 30 godina čekao na presudu kojom se Beograd povezuje sa zločinima u njegovoj zemlji“, piše AP i nastavlja sa Tahirovićevom izjavom da je „presuda također dokazala da je Srbija izvršila agresiju ne samo na Bosnu i Hercegovinu, već i na Hrvatsku“.

Na koncu, AP navodi i stav Jelene Sesar, iz Amnesty Internationala, koja kaže da ta presuda „ne ostavlja nikakvu sumnju u umješanost srpske policije i sigurnosnih službi u ratne zločine u Bosni i Hercegovini, što je nešto što srpske vlasti i dan-danas negiraju“. 



(Patria/A.R.)