Prije svega, tvrdi on, u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine utvrđena je opredjeljenost za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu s međunarodnim pravom, a u članu 1. da Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa
postojećim međunarodno priznatim granicama.

Emrić je dalje naveo da ustavni i pravni osnov postoji i u činjenici da je Bosna i Hercegovina obalna država i  da je ona kao jedna od nasljednica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije postala članica Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora 12. januara 1994. godine kada je učinjena notifikacija o sukcesiji i pristupu. 

„Na taj način Bosna i Hercegovina je naslijedila sva prava mora koja je imala kao jedna od šest republika bivše Jugoslavije, uključujući unutrašnje morske vode u dijelu Jadranskog obalnog mora Bosne i Hercegovine, te pravo slobodnog pristupa otvorenom moru. Kako se predmetnim zakonom o moru utvrđuje i uređuje suverenitet Bosne i Hercegovine na moru koji se prostire na unutrašnje morske vode, teritorijalno more, vazdušni prostor iznad njega, na dno i podmorje tog mora, to svakako jeste ustavna materija u skladu s Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. 

Zbog toga potpuno je neutemeljeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije, te pozivam kolegice i kolege da odbijemo ovo negativno mišljenje kako bi Ustavnopravna komisija u skladu sa svojim nadležnostima nedvojebeno utvrdila da je Prijedlog Zakona o moru usklađen s Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine, te da se konačno pokrene zakonodavni postupak ovog prijedloga zakona o moru radi zaštite suverenih prava na moru i slobodnog pristupa otvorenom moru u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora“, zaključio je Emrić. 


(Patria/A.R.)