„Za novi paket zakona zasad nema dogovora. Prošli put kada smo imali dogovor – prošlo je pet zakona, čekamo novi dogovor“, poručio je Forto.

Ističe kako smo iz Evropske komisije dobili vrlo jasnu poruku - oni insistiraju da mi malo pojačamo tempo, kaže Forto, a Evropa je više nego spremna da ubrza naše pregovore.

„Moj osjećaj je - suštinski je do nas. Mi trebamo malo da pojačamo i možemo pristupiti pregovorima. Otvaranje pregovora nije ulazak u EU, ali kada otvorite pregovore onda je stvarno jasna perspektiva i počinje teški birokratski posao. To nekome traje nekoliko godina, a nekome vječno. Ali proces postoji. Zbog toga je bitno da dobijemo taj datum i da zvanično počnemo otvarati poglavlja“, pojasnio je on.

Na pitanje zašto je bh. delegacija u Briselu bila jako brojna - 40 političara, odnosno zašto se EU odlučila za toliko sagovornika iz BiH, kaže:

"To je više bila naša odluka. To je nešto što predsjedavajuća Vijeća ministara BiH zagovara – da se politički dijalog na najvišem nivou sa komesarom za proširenje odvija na način da se čuju svi glasovi, svih onih koji odlučuju. I to je u redu – dobro je da svaki nivo vlasti osjeti o čemu se govori", objašnjava on, navodeći da ne zna zašto su u Briselu izostali članovi Predsjedništva BiH.

Govoreći o tome kakvu poruku evropski zvaničnici šalju pozivanjem Milorada Dodika u Brisel, navodi da Dodik potpuno dominira našim javnim prostorom, nameće agendu, za koju svi nekako osjete da moraju reagovati i stalno pomjera granicu u tome šta se izgovori, ali to, tvrdi Forto, u Briselu nije baš tako.

„U Briselu je on predsjednik stranke koja je u državnoj koaliciji u jednoj državi koja treba da napravi iskorak ka EU. To je to, je li mislite da neko prati svaku izjavu svaki dan ovog našeg rijaliti šoua koji se zove praćenje političke scene u BiH. Kako ćete pregovarati sa jednom državom, ako govorite koalicijskoj vlasti, bez jednog od koalicijskih partnera“, kazao je.

Zakon o Ustavnom sudu BiH navodno nije više uslov za nastavak rada Vijeća ministara BiH i parlamenta, a upitan čime Dodik trenutno uslovljava, odgovara:

„To je sad stvar dogovora. Možda se ispostavi da je neki potpuno drugi zakon. Možda će se početi govoriti o Zakonu o Vrhovnom sudu, možda je dovoljno da se priča u ovoj fazi o Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Imamo mi puno zadaće. Uglavnom su političke stvari, ne bih iznosio detalje sa sastanka. Svako ima neke želje kako neki zakon treba da izgleda“, rekao je Forto.

Odgovorio je i na pitanje postoji li neki reformski zakon o kojem nema nikakvih neslaganja:

„Neki zagovaraju, poput SNSD-a, da idu paketi. Ja bih više volio da sve što je nesporno da ide odmah, a sve što je sporno da radimo na tome da čekamo priliku kad ćemo se dogovoriti. Ako imamo nešto što je nesporno poput Zakona o sprečavanju pranja novca, trebali smo ga već prije usvojiti, a ne čekati da ga usvojimo s nekim zakonima koji su sporni, pa da se uslovljava. Nisam zagovornik takvog načina rada, ali ne mogu drugima reći kako će oni raditi“, kategoričan je Forto.

Nakon povratka iz Brisela kaže da nije pesimističan.

„Nekako su spuštena očekivanja, jer zaoštrila se opet retorika. Ovo stvarno jeste prilika, jasne su poruke iz Brisela. Postoji politička volja unutar EU. Kad oni kažu iskoristite priliku – u meni se rodi optimizam“, navodi on.

On je dodao:

„Jedini način da provjerimo je li Dodik za evropski put je da uporno pokušavamo donijeti potrebne stvari kako bismo ostvarili napredak. Puno je jednostavnije nego što izgleda. Komplicira onaj ko želi da komplicira. Ja bih pustio danas sve što nije sporno, a što je sporno – sjedimo pa se dogovaramo, pa ako traje godinu, dvije, tri“, poručio je.

Ako ne ispunimo reforme do marta naredne godine mogli bismo propustiti još jednu šansu, dodaje Forto.

„BiH je u proteklom periodu bila jako uspješna u propuštanju šansi, nadam se da ovu u martu nećemo. Po nekim naznakama koje smo čuli, bit će veliko zasjedanje Evropskog vijeća 14. decembra, možda se otvore pregovori sa Ukrajinom, možda sa Moldavijom i vjerovatno ne sa BiH. Ali možda nam tu poruče da u martu imamo šansu i taj rok bismo trebali iskoristiti“, naveo je.

Forto je prokomentirao i sudbinu nacrta sporazuma sa Frontexom te jača li on ulogu entiteta.

„Ovo je nacrt sporazuma, odnosno pokreću se pregovori sa EU, pa će konačni sporazum doći nekad kasnije. Stalna je to priča, jačaju li se entiteti, slabi li se država. Jedno ne isključuje drugo, entiteti su sastavni dio BiH, državni nivo je BiH, taj sporazum treba da bude isti kao sa drugim državama“, naglašava Forto.

Kada je riječ o tome kako odblokirati rad Zakonodavno-pravne komisije Parlamenta FBiH, kaže:

„Neke osobe iz komisija otišli su na druge nove vlasti, onda su članovi iz opozicije počeli da ruše kvorum. Iz federalne većine fali par ljudi. To je tehničko pitanje, treba naći način da parlament funkcioniše“, tvrdi Forto.

Upitan je li u skladu s ustavom da su na čelu oba doma Federalnog parlamenta ljudi iz istog konstitutivnog naroda, kaže da Mirjana Marinković-Lepić zvanično nije razriješena - jednostavno je prenijela ovlast za vođenje sjednica dok se to ne razriješi.

„Ona je na bolovanju, vjerovatno je predviđeno kad neko ode na bolovanje da ga neko može zamijeniti“, kazao je.

O imenovanju Marina Vukoje, ističe da neće učestvuje u tom procesu, ali je podijelio svoj politički stav o načinu izbora ustavnih sudija.

„On bi morao biti puno transparentniji, i volio bih da vidim onaj proces koji vidimo u američkom biranju za njihov Vrhovni sud. Ispitivanje kandidata je javno i prenosi se na TV-u. Pa da postavimo pitanja svim kandidatima. Niko nas ne sprečava da taj proces unaprijedimo."

O odbijanju da pri izboru nove Vlade USK ne idu sa SDA je rekao:

"Donesena je politička odluka na Predsjedništvu Naše stranke da u ovom trenutku ne želimo ići u koaliciju sa SDA, da to nije stranka sa kojom možemo graditi Bosnu i Hercegovinu."

Na pitanje da li mogu graditi bolju BiH sa PDA i koje vrijednosti sa njima dijele, Forto je rekao:

"A gdje smo sa PDA u vlasti? Pazite, postoje neke stvari gdje donosite odluku. Postoje neke odluke gdje ne možete birati partnera. Na državnom nivou, iz određenih krajeva, dolaze koalicije i čine državnu vlast. Vi možete donijeti odluku da li ikako ići ili ne. Ali tamo gdje možemo birati, rado ćemo birati. U Krajini smo mogli birat i odabrali da ne želimo sa SDA i mislim da je to vrlo lagana odluka."

(Ajdin B.)