Kako su saopćili, zahtijevaju od "protektora" Christijana Schmidta da do Nove godine nametne izmjene Izbornog zakona (jer ide izborna godina). On je, kako ističu, dokazao da sve može, samo ako želi.

- Udovoljavanje stranačkim programima i ciljevima u svrhu jačanja sistema koji favorizuje etničko mora da prestane i konačno, on mora da počne da se bavi svojim poslom u korist države i njenih građana za što je više nego dobro plaćen. Naš napredak prema euroatlanskim integracijama ovisi isključivo od toga šta to protektor nametne - ističu iz ReSTART-a.

Njihovi zahtjevi za izmjenu izbornog zakona uključuju:

1. Optičko skeniranje glasačkih listića

2. Obavezno glasanje

3. Drugi krug glasanja

4. Povećanje cenzusa na pet posto

5. Spriječiti dualizam funkcija i sukoba interesa

6. Novi zakon o finansiranju stranaka

- Optičko skeniranje glasačkih listića: jednostavan sistem po kojem se na biračkom mjestu listići ubacuju u glasačku kutiju kroz optički skener i na taj način svaki glas ide direktno u CIK (nešto kao kada račun prolazi kroz kasu, a kopija ide u UIO) što smanjuje mogućnost zloupotrebe, a biračima nije potrebna dodatna edukacija za glasanje. I dalje ostaju listići za provjeru ako bude prigovora

Ova izmjena izbornog zakona smanjila bi 10-20 posto ukradenih glasova. Tu krađu najčešće prave velike stranke (uhodale se) i tako oduzimaju priliku manjim. Sa skenerima bi se smanjila mogućnost dodavanja novih listića i dopisivanje broja glasova na putu od birališta do općine, ali i u samoj općini, što je do danas bila uobičajena praksa. Samim tim se gubila demokratija, ali i volja građana da izlaze na izbore. Optičkim skeniranjem rezultati izbora bili bi poznati za sat vremena, a time bi se smanjili birački odbori i broj posmatrača - naveli su iz ReSTART-a.

Obavezno glasanje se, kako dodaju, odnosi na zakone koji obavezuju punoljetne građane da glasaju, jer je to pravo i obaveza.

- Postoje odgovarajući, sofisticirani (recimo kao kod registracije automobila) načini kažnjavanja za one koji se ne odazovu na glasanje. Isto kao što građani imaju dužnost slati djecu u osnovnu školu, plaćati porez ili se pojaviti na sudu ako su pozvani, tako bi morali i ovu dužnost obavljati. Bosna i Hercegovina je školski primjer države koja bi morala imati obvezno glasanje.

Petnaest posto demokratskih država ima uveden instrument obaveznog glasanja. Države svijeta koje imaju zakonski reguliranu biračku obavezu su: Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bolivija, Brazil, Čile, Kipar, Ekvador, Egipat, Grčka, Italija, Lihtenštajn, Luksemburg, Nauru, Paragvaj, Peru, Singapur, Švicarska, Tajland, Turska i Urugvaj. Obavezno glasanje imalo je dosljedan uspjeh u postizanju visokih stopa izlaznosti birača. Na taj način izlaznost na biračka mjesta nikada nije ispod 90 posto - ističu i dodaju:

- Ako računamo da u našoj državi velike stranke su uhljebile ili preko udruženja zadužile veliku većinu svojih glasača, to su zacementirano njihovi glasači. Šest stranaka (ili koalicija) u BiH su na posljednjim izborima imale 1.000.000 glasova, a preostalih 25 stranka samo 600.000 glasova. Prostor za promjene u ovoj zemlji leži upravo u tih 600.000 neuhljebljenih kao i onih 1.750.000 (prema podatcima CIK-a) što ne izlaze na glasanje.

- Ova izmjena bi napravila to da izbori posluže i kao neka vrsta popisa stanovništva svake dvije godine. Živi, neuhljebljeni bi počeli glasati, a mrtvi bi prestali! U procese bi se uključili mladi, koji bi na taj način utjecali na političke prilike i sami si stvarali bolji ambijent za življenje, te svoju budućnost gradili ovdje, a ne u drugim državama, saopćeno je. 

(Erna H.)