"Tema koja nas je danas okupila je vjerovatno i najveća prijetnja miru i stabilnosti u regionu u protekle tri decenije od završetka rata. Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru danas povezuje mnogo toga. Jedna od tih poveznica je konstantno nastojanje da se fenomeni društvene pluralnosti karakteristični za obje države ospore i ponište. Što je naravno samo preduslov za državnu dezintegraciju i zadovoljenje apetita hegemona", rekao je Radoman i dodao da se danas Bosni i Hercegovini "negira pravo na postojanje države", dok u Crnoj Gori "imamo negaciju njenog identiteta."

Dodao je da postdejtonska Bosna i Hercegovina modelirana po ključu konstitutivnosti naroda i taj mehanizam, uz hegemenostičke namjere susjede, dovodi do nefunkcionalnosti države.

"Kad je riječ o Crnoj Gori, ona je nakon obnove zavisnosti 2006. u Ustavu definisana ka građanska država. Znam da sam od prijatelja iz Bosne i Hercegovine često mogao čuti da je to model kojem bi trebala stremiti i BiH. Međutim, umjesto da se u BiH dese procesi koji bi vodili ka tom modelu, koji čini mi se jedini optimalan i usklađen sa nekim demokratskim tekovinama u svijetu, dešava se nešto drugo. Dešava se da Crna Gora od 2020. godine polako počinje da gubi taj svoj prepoznativi identitet multikulturnog društva i građanske države i da se pod uticajem medija, institucija iz susjedstva, dakle iz Srbije konkretno, sve više nameće jedan etno-nacionalistički model, klerikalizacija društva i brojne druge negativne pojave, koje proizvode destabilizaciju država", rekao je Radoman.

Upozorio je da se čeka "novi raspored snaga na geopolitičkoj sceni kako bi se krenulo u formalnu realizaciju političkog koncepta 'srpskog sveta', a to nije ništa drugo nego onaj stari model homogene Srbije iz Drugog svjetskog rata i saveza srpskih zemalja iz vremena Slobodana Miloševića."

"Ono što je važno u ovom trenutku je da pred takvim sigurnosnim, političkim i svakim drugim dijalogom mislim da je neophodan regionalni dijalog ako bismo animacijom akademske zajednice, civilnog društva, na kraju i političkih snaga koje predstavljaju ideju građanske države uspjeli da formiramo neku vrstu fronta otpora ovim izuzetno opasnim projektima. Ponovo se na Balkanu zvecka oružjem i ne smije se to prešutjeti", rekao je Radoman.

Predsjednik ”Kruga 99” Adil Kulenović kazao je da "dominantno stanje samoobmane, predstavljanje poraza kao pobjede, u srpskom etničkom korpusu nakon izglasane Rezolucije o genocidu u Srebrenici na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, jeste ključni indikator negativne energije koja otvara vrata svakom političkom avanturizmu predvidivom nastavku velikosrpskog ekspanzionizma."

"Srebrenica je bila samo posljednji čin genocidne namjere u Bosni i Hercegovini i prema Bošnjacima. Promjena naziva ulica, najave promjene historijskog imena grada Srebrenice, nisu samo izraz puke obmane, zataškavanja i prikrivanja genocidnog djela, niti samo posljednja faza genocidne namjere, već i opomena za namjere u budućnosti. Povampirene sjene Velike Srbije iznova prijete i Bosni i Hercegovini, i Crnoj Gori, i Kosovu, i Sjevernoj Makedoniji. Južna osovina mira na Balkanu mora naći zajedničku riječ otpora", kazao je Kulenović.

(NAP)