„Svi mi smo djeca svoje majke Bosne, i svi joj podjednako pripadamo. Ona u svojim njedrima ima mnogo ljubavi za sve nas. Pa, iznesimo tu ljubav na svjetlo dana i podijelimo je među sobom. Mržnja koju proizvode zle politike topit će se pred tom ljubavi kao snijeg pod jakim suncem“, poručio je reisul-ulema.

Reisul-ulema prisustvuje otvorenju Džamije sultana Mehmeda Fatiha u ovom mjestu, gdje su sreli sultan Fatih i fra Anđel Zvizdović i gdje je napisana Ahdnama, dokument kojim je sultan franjevcima zagarantirao vjerske i svake druge slobode.

Džamija se već šest puta gradi na istim temeljima, a prva je sagrađena 1463. godine i bila je, kako predaje prenose, u obliku čadora.

„Ona ima iznimnu vjersku, kulturološku i simboličnu vrijednost. Naime, sagrađena je na lokalitetu znakovitog imena: Milodraž. On je važan i zbog susreta sultana Fatiha i fra Anđela Zvizdovića i pisanja čuvene Ahdname, koja se čuva u Muzeju franjevačkog samostana u Fojnici. Uz to, ovdje je bio ljetni dvor bosanskih kraljeva, gdje su obavljena i dva kraljevska vjenčanja, kako to bilježe historijski dokumenti“, pojasnio je reisul-ulema.

Govoreći o tome šta ova džamija simbolizira, reisul-ulema je ukazao na to da je susret sultana Mehmeda Fatiha i fra Anđela Zvizdovića bio susret dvojice duhovnih velikana, kršćanskog i islamskog, koji su tom prilikom postigli dogovor o zajedničkom životu, o miru i koegzistenciji dviju monoteističkih vjera na prostoru Bosne.

„Nećemo zaboraviti da je Mehmed Fatih vojskovođa koji je u Bosnu donio svjetlo islama. To svjetlo se pridružilo već postojećim tragovima svjetla Novog Zavjeta, objave date poslaniku Isau, a.s. Nedugo iza toga pristigli su i sljedbenici treće nebeske vjere: jevrejski poštovaoci Musaa, a.s., i njemu datog Starog Zavjeta, i sa sobom donijeli tragove svjetla te objave. Tako je Bosna postala svijet u malom, osvijetljena božanskim svjetlima i počašćena mirom i ljubavlju među ljudima. I ljudi su, baš zahvaljujući tome i nadahnuti tim svjetlima, ovdje dugo živjeli u miru i harmoniji, poštujući i pomažući jedni drugima“, kazao je reisul-ulema.

Podsjetio je da se u Bosnu tek krajem 19. stoljeća počeo unositi razdor i netrpeljivost prema sljedbenicima drugog svjetonazora.

„Unošen je sa strane, nije zametnut u njoj, niti potekao iz njenog bića. Prirodni ambijent Bosne, njena izvornost, nalazi se u istinskom suživotu vjernika sviju objava. To je naša Bosna i to simbolizira ova džamija – taj povijesni susret“, poručio je reisul- ulema.

Upravo zbog toga, kaže, nije se dvoumio da li je treba obnoviti, nakon što ga je prije tri godine glavni imam Medžlisa Kiseljak obavijestio o njenom lošem stanju.

„Sretan sam što se njena obnova odvijala lahko, bez većih zapreka, i što danas džamija ima ovako lijep izgled.

Nadam se da će vršiti svoju ulogu i da će se u njoj odgajati ljudi visokih moralnih vrijednosti, dostojni sljedbenici Kur'ana, protagonisti dobra i humanosti; dobri ljudi i dobri komšije. To je osnovna uloga svake bogomolje, a posebno bogomolje ove naravi. Napominjem da je iznova sagrađena isključivo domaćim sredstvima, sredstvima domaćih ljudi, vakifa, institucija i naših džemata u Bosni; sredstvima ljudi koji vole i poštuju svjetla svih Božijih objava, što je također značajka ovog krasnog zdanja. Neka ga Allah blagoslovi i neka ga sačuva od svake zle ruke“, kazao je reisul-ulema.

Poručio je kako našem društvu je potrebna duhovna i moralna obnova.

„Okolnosti su zrele za to. Kod naših ljudi je sazrela svijest o neophodnosti promjene, pa vas pozivam da joj se priključite. Musliman treba biti uzorna ponašanja, kojim će biti zadovoljan njegov Gospodar. Mi trebamo biti primjer drugima u komunikaciji sa svijetom koji nas okružuje, koristiti njegove blagodati i odgovarati na njegove izazove. Naš je zadatak da budemo dostojni nosioci namjesništva, koje nam je darovano, u ovoj našoj zemlji. Uzvišeni Allah od nas traži da se utrkujemo u dobročinstvu, koliko god možemo, da žrtvujemo od svog vremena i svojih dobara na Božijem putu iz srca i duše i da se takmičimo u tome: festebiqu al-hayrat.“, kazao je reisul-ulema.

Naglasio je da vjernik bdije nad svojom vjerom, svjestan i budan, te da iznova propituje svoju vjeru i prati njen i rast i pad.

„Vjera se nastani i rascvjeta u srcu, a plod daje u dobrim djelima. Dokaz za to su i ova džamija, i ovo blagoslovljeno mjesto, i ova Ahdnama koja nas je u Bosni sve sačuvala. Ovo mjesto i susret u njemu te davne 1463. godine sačuvao je mnoge živote, zaštitio čast ljudi i očuvao njihov moral. Nije li to poticaj za sve nas današnje da tako uredimo svoje odnose!“, kazao je reisul-ulema.

Prisutnim je poručio da budu vjernici čistih srca u svakom trenutku života, da rade na tom putu i pomognu sebi istinom i strpljenjem, čemu je Poslanik podučavao.

„Učimo iz njegova primjera da se odupremo poteškoćama i nedaćama, s vjerom i nadom, da se oslonimo na Boga u svakom trenutku, bio lahak ili težak.

Znajmo da je ostvarenje naših ciljeva povezano s vjerom, radom i strpljenjem. Ako budemo radili po uputama islama, postići ćemo radost u prsima i otvoriti naša srca i duše. U tome je slast vjere i svakog žrtvovanja“, kazao je reisul-ulema.

Podsjetio je, također, da se iskreni musliman trudi da ostvari ciljeve koje je pred sebe postavio, a kada ih postigne, on svoju sreću prepusti Uzvišenom i bude skroman u onome što mu je dato, posvećen i požrtvovan bez pretjerivanja i samohvale.

„Braćo i sestre, oživite u svojim srcima ljubav prema onome što je došlo od Boga i ljubav prema drugome i stanite jedni uz druge – tako ćete lakše odgovoriti izazovima. I biti snažniji u zaštiti sebe i svoje zemlje. Želimo da se u Bosni ponovo susreću sljedbenici triju Božijih objava, nakon što su ih nasilno razdvojili zli ljudi, da se taj susret obnovi – ovako kako se obnovila i ova džamija, koja je simbol jednog takvog susreta. Svi mi smo djeca svoje majke Bosne, i svi joj podjednako pripadamo.

Ona u svojim njedrima ima mnogo ljubavi za sve nas. Pa, iznesimo tu ljubav na svjetlo dana i podijelimo je među sobom. Mržnja koju proizvode zle politike topit će se pred tom ljubavi kao snijeg pod jakim suncem“, poručio je reisul-ulema.

Nismo pozvani da proklinjemo, dodao je, a da se hoće proklinjati, „prokleli bismo one koji promoviraju politike mržnje i raspiruju njihov plam“.

„Prepuštamo ih Gospodaru svjetova i molimo Ga da On izvrši obračun s njima. Neka Uzvišeni Allah blagoslovi ovu džamiju, neka ona bude mjesto duhovnosti i moralnog preporoda i stjecište dobrih ljudi! I neka traje dugo. Hvala svima koji su svojim radom i imetkom doprinijeli da se ona obnovi i molim Allaha dž.š., da im kabul učini njihov trud. Amin!“, kazao je reisul-ulema Kavazović.

(MINA)