Dobrovoljnoj radnoj akciji odazvalo se petnaestak džematlija Počitelja i članova Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Čapljina, kojim se pridružio i mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.

Slučaj počiteljske medrese je najeklatantniji primjer zakonskog otuđenja i privatiziranja vakufske imovine u novijoj povijesti Islamske zajednice u BiH gdje su, u punom značenju te riječi, jasno vidljive posljedice nedonošenja zakona o restituciji.

Naime, primjenom zakonskih propisa o nacionalizaciji i prometovanju nekretninama u doba socijalističke vlasti, kasnije o privatizaciji javnih subjekata u novom društveno-pravnom uređenju Bosne i Hercegovine, dioničkih i vlasničkih odnosa unutar novoosnovanog preduzeća KUK. d.o.o., na način kako je to tumačeno u nadležnim službama vlasti u Čapljini, Islamska zajednica bila je onemogućena da stane u zaštitu ovog jedinstvenog spomenika kulture iz perioda osmanske uprave nad Bosnom i Hercegovinom.

Nerijetko i javno prozivana što objekat propada i šalje ružnu sliku o Počitelju gradu koji se smatra biserom kulture. 

Uprkos brojnim naporima Medžlis Islamske zajednice Čapljina bio je onemogućen da redovnim putem uđe u posjed ove vakufske nekretnine.

„Ono što je najvažnije, jeste da je ovo odgovor Islamske zajednice svima da se može kad se hoće. Naravno da smo mi  danas zadovoljni, prije svega, da su naša vjernička srca ispunjena što smo došli na lokaciju Medrese koju planiramo sanirati“, naglašava Adem-ef. Šuta, glavni imam Medžlisa Čapljina.

Ovim činom, dodao je, Islamska zajednica šalje poruku široj društvenoj zajednici o svom predanom radu u svakom segmentu svog djelovanja.

„Bezbroj puta samo čitali napise u medijima kako Medresa propada. Ljudi nisu ulazili u  suštinski problem zašto ona propada, ali zahvaljujući našim naporima i naporima i pomoći muftije Dedovića stvari su se promijenile i nadamo se da će nam i lokalna i šira zajednica prepoznati važnost rekonstrukcije Medrese i da će nas podržati“, kazao je efendija Šuta.

Dvodecenijsku borbu Islamske zajednice da počiteljsku medresu vrati u svoj posjed sve vrijeme je pratila opstrukcija vlasti, različitih interesnih grupacija i lokalnih moćnika.

„Ja kao muftija 2014. godine naslijedio sam ovaj predmet kao neriješen i težak. I evo deset godina nakon toga došli smo u fazu da smo uspjeli otkupiti Šišman Ibrahim-pašinu Medresu od ljudi koji su se uspjeli upisati kao njeni vlasnici. No, eto, to je naša sudbina, teška sudbina nas Bošnjaka u Hercegovini. Na ovom predmetu se pokazuje s čim se mi suočavamo, koliko su bremenite i teške okolnosti koje mi živimo, s čime se nosimo, kakvi su to pritisci svih vrsta. Želim danas poručiti našoj javnosti da smo uspjeli otkupiti Šišman Ibrahim-pašinu medresu, želim zahvaliti reisul-ulemi dr. Husien-ef. Kavazoviću na podršci ovim našim naporima i iskazati zahvalnosti anonimnom donatoru koji je osigurao sredstva da vratimo ono što je naše“, rekao je muftija.

Muftija je uputio poziv domaćim nadležnim vlastima na federalnom nivou, u čijoj je nadležnosti Počitelj, da pomognu Islamskoj zajednici u revitalizaciji Medrese shodno preporukama i spremnosti Evropske unije i ambasadora Johanna Sattlera kako bi Počitelj kao dragulj arhitekture i duhovnosti učinili relevantnim svim dobronamjernim posjetiteljima.

„Mi smo u dosadašnjem, proteklom vremenu dvadeset godina nailazili na brojna pitanja što ništa ne činimo sa Medresom. Nismo mogli pomaknuti ništa. Nismo mogli ni ući u ovaj posjed. Ovim današnjim činom otvaraju se nova vrata. Očekujemo i tražimo konkretnu pomoć i podršku nadležnih federalnih instanci, koje bi trebale ponovo prepoznati značaj Počitelja i Počitelju se ponovo vratiti, jer je Počitelj ostavljen da "visi između neba i zemlje". Lokalna vlast u Čapljini ne čini ništa, federalna vlast ga je uzela sebi u nadležnost, a šta to konkretno znači za Počitelj i ove građane, najbolje smo se osvjedočili na primjeru naše medrese“, poručio je muftija.

Veliku podršku Islamskoj zajednici u procesu povratka počiteljske Medrese i u suštinskom i u simboličnom smislu pružili su brojni istaknuti kulturni radnici među kojima se izdvojio poznati bosanskohercegovački slikar Safet Zec sa inicijativom osnivanja fonda u koji je usmjerio novčani iznos prošlogodišnje nagrade koja mu je dodijeljena 25. novembra povodom Dana državnosti BiH.

Na tom primjeru i muftija Dedović i Islamska zajednica u Čapljini nalaze snage da se izdignu iznad raznoraznih brutalnih neprijatnosti s kojima su se suočavali i još uvijek suočavaju.

(MINA)