Ovo za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Martin Tais, stručnjak za klimatske promjene u Bosni i Hercegovini, komentarišući brojna klizišta i odrone na jugu Bosne i Hercegovine koji su doveli do odrona i klizišta usljed čega je nastradalo najmanje 19 osoba.

Kako kaže, velika količina kiše i poplave u Hercegovini su uzrokovani efektima suše i kiše.

"I mi ćemo toga imati, klimatske promjene su tu i mi moramo biti sa tim, moramo krenuti na adaptaciju na klimatske promjene, znači pripremati se što više na njih", dodaje on.

RSE: Kako komentarišete bujice i klizišta koja su se pojavila na području Hercegovine, je li ovo uobičajeno ili nije za ovo doba godine? Prvenstveno mislim na to da je cijela godina bila sušna, pa se sad dešava da se sad nakon kiše pojave klizišta?

Tais: Pazite, budimo svjesni da su klimatske promjene tu, a karakteristika klimatskih promjena su suše i kiše, bujice i poplave. To je na ovome području Balkana moguće sve, tako da su ili jake suše (ili jake kiše). A odroni, ne vjerujem da su se odroni mogli izazvati zbog ovih kiša. Zbog velikih suša su popucale stijene. Kiše velike i bujice su samo natjerale da se brže rastavi sve to.

RSE: Kad kažete pripremati se na klimatske promjene, na šta konkretno mislite?

Tais: Suština prilagođavanja na klimatske promjene je da očistimo korita rijeka, da sačekamo da pravimo rezervoare vode, jezera neka da sačuvamo, da ne budu poplave. A sa druge strane, kada je suša velika onda iz tih jezera možemo koristiti vodu i umjesto pola ljetine koju nam suša ubije, mogli bismo ljetinu i po, dvije dobiti kad imamo vodu. Znači to su te razlike, treba pripremiti se i prilagoditi se klimatskim promjenama. Mi ne možemo sada to promijeniti. To je već ustaljeno, barički centri su se se novi promijenili, strujanja vjetra su novija, intenzitet tih strujanja južniji i jugozapadni su problem za Balkan.

I to je ono što smo imali sada, južne vjetrove koji su donijeli tu kišu.

Vlasti tu ne mogu ništa osim da dugoročno u toku godine očiste korita, prodube rijeke, da mogu da prime količine vode koje će sigurno zbog klimatskih promjena biti tu.

Nije neuobičajeno da su poplave u Hercegovini

RSE: Je li uobičajeno da se ovakva situacija dešava na području Hercegovine? Uglavnom su poplave do sada bile u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Tais: Jeste, ali sad su južni cikloni, s juga dolazi kiša. Ovo je problem što se na taj barički centar i taj centar ciklona koji je bio, nalazi na jugu i prvo zahvati Hercegovinu i onda zahvati i Bosnu dok se istrese na Hercegovinu maksimum onaj. I to je problem što se barički centar promijenio sa Đenovskog... bili smo imali i Borisa onaj centar, gdje je imalo gore u Mađarskoj i Rusiji, Srbiji, velike poplave, a i u Evropi. Sad je dole barički centar koji dole jednostavno vrti i oblake nabacuje prema Hercegovini i dalje prema sjeveru.

RSE: Da li postoji neki mehanizam da se građani upozore posebno, recimo, ako su trebala biti ta upozorenja za upravo područje Hercegovine?

Tais: Pazite, ja sam čuo, upozoreni su građani, žuti i narandžasti meteoalarm je dat od Federalnog hidrometeorološkog zavoda velikih količina kiše. Evo, ja sam ovdje na planini Konjuh, Nišićka visoravan i ovdje je palo preko 20 litara po metru kvadratnom, a u Hercegovini i duplo više. I nagib je i izazvalo je bujice i probleme. Znači, istreslo se prvo preko Hercegovine i trošilo se, kiše je sve manje i manje, ali u dosta velikim količinama.

Neophodna edukacija građana za poplave

RSE: Je li dovoljno samo da se građanima kaže da će biti upaljen narandžasti, žuti ili crveni meteoalarm, koliko mislite da ta, uslovno, signalizacija može pomoći?

Tais: Evropska klasifikacija i tamo kada se kaže zna. Građani moraju pročitati i edukovati se šta znači žuti, narandžasti... meteorolog ne može njima svaki put njima objašnjavati šta vam je to. Biće velike poplave, moguće su poplave, pripremite se.

Ko stanuje pored bujične rijeke on mora odmah da zna kada je narandžasti da se nešto može dešavati. To se zna u principu, ako je čovjek edukovan, ali pošto građani kod nas ne žele edukaciju neku, obuku normalnu, zadesi nas svašta nepripremljene. Pripremiti se moramo kada nas upozore. Ja znam da su me upozorili i ja sam vodio računa.

RSE: Šta se može očekivati u nekom narednom periodu, mislite li da će se stabilizovati ili je ovo tek početak, tako da kažem, odrona i klizišta koja su se pojavila?

Tais: Sad dolazi hladnije doba. Jesen je već, neće biti suša sigurno, biće kiše. Kad se kiše ustale normalne padaju. Nama bujične kiše štetu izazivaju, a ne pune nam rezervoare vode. One brzo oteku prema moru. Nama treba duga kiša rosna, rosulja, koja natapa zemlju i koja jednostavno napuni bunare u zemlji.

Posebno je problem što nemamo snijega, snježnog pokrivača koji je najvažniji za polagano topljenje i punjenje podzemnih rezervoara vode. Sve je to kombinovano, ali moramo računati na ove ekstreme, ali možda sad u jesen manje u odnosu na ovaj početak jeseni i ljeto.

RSE: Svo vrijeme pominjete klimatske promjene. Koje su to dugoročne mjere, konkretno u Bosni i Hercegovini? Pomenuli ste čišćenje korita rijeka, ali šta je to što se još može uraditi?

Tais: Pazite, mi se moramo prilagođavati. Emisija CO2 je globalni problem. Ako na jednom dijelu zemlje izbacite previše CO2, to će izazivati čitav efekat i na drugom kraju. Znači svi na Zemlji, sve zemlje moraju voditi računa o Zelenoj agendi, izbacivati fosilna goriva, pokušati smanjivati CO2 omotač oko Zemlje.

Na primjer, Kina je od devedesete narasla tri puta i to je mislim najveći zagađivač, iako CO2 nije zrak koji zagađuje, on je zrak koji izaziva efekat staklene bašte.

Čitava Zemlja mora voditi računa o tome da smanjuje emisije CO2, da prelazi na obnovljive izvore energije i jednostavno da koriste ono što priroda daje, a ne da je uništava ispuštanjem CO2.

RSE: Postoji li nešto što vlasti u BiH mogu po ovom pitanju konkretno uraditi?

Tais: Vlasti u BiH mogu da se zabrinu, da shvate da su klimatske promjene tu, da je dugoročno, da ne gledaju kratkoročno mjesec, dva ili svoj mandat, da se donose strategije, planovi, da se provode planovi, da radimo na tome da pratimo Zelenu agendu, da čistimo korita, da se pripremamo za situaciju kada je suša i kada je kiša.

Jednostavno to moramo dugoročno planirati, to je dugoročni posao svake godine. Moraju to vlasti ozbiljno shvatiti, ali naši još ne shvataju da su klimatske promjene problem. Poznato je da adaptacija na klimatske promjene košta mnogo, a daleko više košta ako se ne prilagodimo.

(Erna H.)