Cjelodnevna konferencija uz učešće eminentnih stručnjaka iz ove oblasti održava se na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije, izjavio je da je cilj ovog skupa iznalaženje rješenja kako vakufe, koji u praksi postoje, vratiti u pravni sistem države, odnosno, dati im pravni okvir kakav imaju u zemljama gdje vakufi stoljećima egzistiraju.

- Odlučili smo da na dnevni red stavimo jednu od gorućih tema, za vjerske zajednice. Ova tema je goruća za Islamsku zajednicu, prije svega. Radi se o pravnom statusu instituta koji je itekako prisutan u fizičkom smislu, u svakodnevnom administrativnom smislu, a nije u zakonu, nema ga u pravnom sistemu - radi se o vakufu - kazao je on.

Dodao je da su u sistemu riješena mnoga pitanja, koja se odnose na dobrotvorne aktivnosti.

- Nisu riješena pitanja koja se tiču vakufa. Vakuf je specifičan - on nije ni fondacija, ni legat, ni zadužbina, ali sve to obuhvata. S obzirom na to da svakodnevno imamo aktivnosti o pitanju vakufa, svakodnevno ljudi uvakufljavaju, svakodnevno se prometuje vakufska imovina, potrebno je iznaći zakonska rješenja. Mi to, kao Islamska zajednica, ne možemo. Potrebno je donijeti zakon koji će obuhvatiti vakufe, ali i sve potrebe koje se tiču drugih vjerskih zajednica u BiH. Iz tih razloga smo odlučili inicirati ovu temu, i to s ustanovom koja se bavi pravnim pitanjima - naglasio je on.

Na konferenciji je, kroz komparativnu perspektivu, bit će riječi o historijskom razvoju vakufa, privatno-pravnom okviru za uspostavu i funkcionisanje vakufa iz perspektive građanskog prava, kao i pravnom statusu vakufske imovine u pozitivnopravnim propisima i radu vakufskih direkcija, odnosno fondacija, u Bosni i Hercegovini i Republici Turskoj.

- Kada govorimo o vakufima, čini nam se da je to tema koja pripada prošlosti. Međutim, nakon završetka socijalističke pravne kulture u BiH, još jednom smo potvrdili da prošlost nikada nije mrtva, da ona nije čak ni prošlost. Pitanje povratka ne samo vakufa, nego općenito zadužbina koje su pripadale i drugim vjerskim zajednicama, jeste pitanje koje mora biti riješeno, kako bi BiH mogla postati članicom Evropske unije. Jer, restitucija je jedan od uvjeta, odnosno promjena koje naš pravni sistem mora prevazići, kako bi ispunio uvjete koje EU postavlja pred nama - kazala je Amila Svraka-Imamović s Pravnog fakulteta.

Ocijenila je da je Hrvatska primjer kako to pitanje može biti riješeno, ali je dodala da je u našoj zemlji situacija komplikovana iz više razloga.

- Te imovine je zaista mnogo, vrijednost je velika, ali ono što nam nedostaje u prvom redu je - volja - poručila je ona.

Konferencija se sastoji od tri sesije - Pravna historija, Građansko pravo i Upravno pravo, a izlagači su doc. dr. Mehmed Bećić, doc. dr. Afra Uysal, doc. dr. Meryem Solmaz Bilici, doc. dr. Esad Oruč, doc. dr. Ömer Faruk Erol, asist. Muhammet Talha Kaan i Huso Salihović.

- BiH i Turska imaju zajedničko historijsko naslijeđe kada govorimo o vakufima. Naravno došlo je do promjena usljed političkih struktura, nakon nestanka Osmanskog carstva. Idemo korak po korak, vrše se određene reforme, a cilj konferencije je upravo da navedemo sličnosti i razlike, te da vidimo na koji način se mogu izvršiti moderne promjene - kazala je Afra Uysal.

Ovaj konferencija koja je okupila vodeće pravne i akademske stručnjake iz Bosne i Hercegovine i Turske,  predstavlja važan korak ka unapređenju razumijevanja i očuvanja vakufa, te otvara nove perspektive za budući razvoj i primjenu pravnih rješenja u Bosni i Hercegovini i Turskoj. 

(MINA/Erna H.)