U ovom izvještaju Schmidt navodi da su tokom proteklih šest mjeseci dominirale pripreme za lokalne izbore održane, ali i kontinuirani pokušaji podrivanja Dejtonskog sporazuma.

Kako saznaju Vijesti.ba u izvještaju se konstatuje da je EU nastavila da daje zamah ubrzanoj evropskoj integraciju zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, dodaje se da Bosna i Hercegovina nije u potpunosti iskoristila ovu inicijativu, uglavnom zbog neuspjeha da ispuni sve zahtjeve Plana rasta. Visoki predstavnik navodi da je posljedično, Bosna i Hercegovina postala jedina zemlja u regionu koja je za sada izostavljena iz Plana rasta Evropske unije, a da je odgovornost na domaćim političkim akterima.

Visoki predstavnik navodi i da "opredjeljenje za reformu Ustava Bosne i Hercegovine za provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci do sada nije dalo rezultate".

"Političke stranke i vlasti u Bosni i Hercegovini nisu poduzele nikakvu inicijativu u vezi s tim pokazujući mali interes za djelovanje uprkos uzastopnim pozivima međunarodne zajednice i visokog predstavnika da provedu presude Evropskog suda za ljudska prava u Sejdić-Finsi i drugim slučajevima koji se odnose na kandidovanje na izborima koji zahtijevaju izmjenu Ustava Bosne i Hercegovine kako bi se eliminirala diskriminacija".

S tim u vezi, Schmidt navodi da će u narednom periodu pozvati sve zainteresovane strane da pokrenu inicijativu za sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

"Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj nastavlja da podriva državu Bosnu i Hercegovinu, podriva autoritet njenih centralnih institucija i slabi njihov učinak. Istovremeno, i pored nastavka usvajanja neustavnog Izbornog zakona Republike Srpske, važno je napomenuti da su sve političke stranke u Republici Srpskoj odlučile da izađu na nedavne lokalne izbore u organizaciji Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine", navodi se u Izvještaju.

Veliki dio izvještaja odnosi se i na usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a kojom se 11. juli proglašava "Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".

Schmidt navodi da je usvajanje Rezolucije naišlo na agresivnu kampanju istorijskog revizionizma, višestruko negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca od strane vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.

"Uoči glasanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Rezoluciji o Srebrenici istog dana, Vlada Republike Srpske usvojila je takozvani nacrt Sporazuma o "mirnom razdruživanju" - dokument koji zanemaruje državnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Nakon usvajanja Rezolucije UN o Srebrenici, u Beogradu je 8. juna 2024. godine održana prva Svesrpska skupština „Jedan narod, jedna skupština – Srbija i Srpska“ sa ciljem usvajanja Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajednička budućnost srpskog naroda", navodi se.

Dodaje se da je Deklaracija usvojena i u Skupštini Srbije.

"U međuvremenu, Narodna skupština Republike Srpske nastavila je zakonodavni rad na stvaranju paralelnog pravnog okvira", navodi se.

Schmidt navodi da su u izvještajnom periodu nastavljeni napadi vladajuće koalicije u Republici Srpskoj na institucije na državnom nivou, posebno Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kao i mandat Visokog predstavnika.

"To uključuje prijetnje i huškačku retoriku, ali i radnje kojima se potkopava moj kredibilitet kao visokog predstavnika, a time i sposobnost da provedem svoj mandat. Ovakvim postupcima se direktno krši Aneks 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji nalaže punu saradnju strana u Sporazumu sa Visokim predstavnikom", navodi Schmidt.

Konstatuje i nastavak secesionističe retoriku i destruktivnih tendencija iz RS te pokušaje da manji entitet iizradi svoj izborni zakon, osnuje svoju izbornu komisiji. Navodi da je sve praćeno secesionističkom retorikom Milorada Dodika i prijetnjama referendumom o secesiji te povezivanjem tog pitanja s državnom imovinom.

U izvještaju se navodi i da je Klub Bošnkaka u Domu naroda BiH napustio sjednicu na kojoj je predložen zakon o Ustavnom sudu, za koji Schmidt konstatuje da je bio neustavan.

U izvještaju se navodi da uslijed američkih sankcija RS nailazi na probleme sa budžetom i kreditima na stranom tržištu.

U jednom dijelu izvještaja navodi se da posebno HDZ nastavlja da vezuje i uslovljava svaki sporazum o amandmanima na Ustav BiH se izbornim zakonom BiH, insistiranjem na potrebi da se osigura ravnopravnost konstitutivnih naroda u kojoj svaki konstitutivni narod zastupaju legitimni predstavnici.

Schmodt je u izvještaju naglasio i da federalji zakon kojim se uspostavlja Specijalno tužilaštvo i sudsko odjeljenje za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala koji je usvojen 2014. ostaje nepromijenjen 10 godina.

"Ovo pokazuje koliko su vlasti spremne da provedu u praksi svoju deklarativnu podršku borbi protiv korupcije", navodi Schmidt.

Dodaje da je Vlada FBiH u septembru donijela odluku o prostorijama u kojima bi djelovao poseban odjel, ali da je Federalno ministarstvo pravde na čijem je čelu ministar HDZ-a najavilo namjeru izmjena zakona u pravcu slabljenja posebnih odjela smanjenjem djelokruga kriminala, kojim bi se odjeli trebali baviti posebno kada se radi o korupcijskim djelima u kantonu.

"Ovo bi onemogućilo posebne odjele da se bave jednim značajnim mogućim izvorom korupcije", navodi se u dijelu izvještaja.