U početnom dijelu izlaganja, Kovačević je ukazao da je želio svojim slučajem, nakon presuda koje se tiču pasivnog biračkog prava u slučajevima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku and Pudarić, postići punu restauraciju demokratije u Bosni i Hercegovini kroz osiguravanje i aktivnog biračkog prava.

Zatim je Kovačević ukazao na to da agentice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine nemaju odgovarajući mandat, tj. da im je mandat istekao.

Dalje je Kovačević ukazao na to da u Bosni i Hercegovini ne postoji pravni lijek koji bi doveo do ispunjavanja njegovog prava. On je istakao to da Ustav BiH ne štiti nego narušava njegovo aktivno biračko pravo zbog prebivališta i ograničenja kroz izbor isključivo etnički podobnih kandidata.

Status žrtve

Nakon toga, Kovačević je pojasnio na koji način on ima status žrtve i da on ne može da ima uticaj na rješavanje spornih dijelova Ustava jer se radi o političkom pitanju.

"Krajnji dokaz mog statusa žrtve je ovdje u ovoj sudnici, jer kada pogledate sastav tužene strane (možete vidjeti visoko dužnosnici iz iste političke stranke – HDZ-a), zatim sudjelovanje njihove stranke, - ORH i Republika Hrvatska (sastavljena opet od dužnosnika iz političke stranka HDZ), gdje se svi silno trude ne dopustiti nikakve promjene državnog ustava u skladu s Konvencijom, kako bi se zadržao etnički utemeljen politički i izborni sistem u kojem vlada manjina nad većinom, samo zbog nedostatka ili narušenog jednakog aktivnog biračkog prava koje svi građani trebaju imati i jednako primjenjivati. Kad sve ovo pogledamo zbirno, sasvim je jasno da se status žrtve odnosi i na mene", kazao je Kovačević.

Izbor člana Predsjedništva

Kovačević je u dijelu koji se tiče izbora članova Predsjedništva BiH i da svi birači u FBiH moraju glasati za kandidata koji je Bošnjak ili Hrvat. Ukazao je i da u ovom dijelu njegova lična etnička pripadnost uopće nije relevantna.

"Kao dodatnu indikaciju neka mi bude dopušteno zamoliti cijenjene suce da se pokušaju "staviti u cipele", birača iz entiteta Republike Srpske, koji je preživio genocid, etničko čišćenje i ratne zločine, i poslije povratku u svoj dom u entitetu Republika Srpska, suočeni su sa situacija da je na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, prisiljeni su glasati za kandidate koji su isključivo etnički Srbi i koji su u cijelom proteklom razdoblju od 30 godina u svojim javnim politikama imali stav negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca", ukazao je Kovačević.

On je na kraju svog izlaganja koje tiče ovog dijela istakao ulogu Predsjedništva u zakonodavnoj proceduri i kazao da kako su glasači spriječeni u izražavanju svoje volje tokom glasanja jer je ograničena na etnički odgovarajuće kandidate.

"To znači da u istoj stvari, izbora za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, birači su različito tretirani s obzirom na mjesto prebivališta, što je izraz diskriminacije, a što predstavlja kršenje članka 1. Protokola 12 Konvencije", kazao je Kovačević.

Izbor delegata u Dom naroda BiH

Zatim je Kovačević prešao na dio tužbe koji se tiče izbora delegata u Dom naroda Bosne i Hercegovine.

On je naveo, da bez obzira na njegovu etničku pripadnost, on kao ni svi ostali stanovnici entiteta nema priliku da iskaže svoje mišljenje po pitanju izbora delegata u državni Dom naroda jer njegovo aktivno biračko pravo završava sa zastupnika u skupštini kantona u kojem živi.

Dalje, Kovačević je u svome izlaganju istakao da kantonalne skupštine biraju delegate u Dom naroda Federacije BiH, a da zatim klub Bošnjaka u Dom naroda FBiH imenuje (a ne bira) pet Bošnjaka i klub Hrvata imenuje (a ne bira) pet Hrvata u državni Dom naroda.

"U tom smislu podnositelj zahtjeva, kao stanovnik entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, kao i svi ostali stanovnici entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihove nacionalne pripadnosti, nemaju mogućnosti utjecati na izbor delegata u Državni dom naroda iz Federacije Bosne i Hercegovine, jer nadalje, ne radi se o neizravnim izborima, već o političkim imenovanjima o nacionalnoj pripadnosti delegata koji se imenuju. Izraz 'imenovani' je preuzeto iz presude 'Sejdić-Finci' kako je Sud utvrdio, tako i jeste spomenuto u mom podnesku od 29. maja", rekao je Kovačević.

Kao dokaz, Kovačević je iznio to što su liste kandidata za državni Dom naroda ekskluzivno napravljene od političkih stranaka i tek onda dostavljene klubovima Bošnjak i Hrvata koji imenuju delegate u državni Dom. Kovačević je upitao gdje se u tome nalaze glasači i odgovorio nigdje jer se odluke donose na osnovu instrukcija iz političkih stranaka.

"Trenutak poveznice s direktnim izborima, koje provode birači je prekinut, onda se više ne radi o nedirektnim izborima, jer veza između birača i imenovanih delegata u državnom Domu naroda Bosne i Hercegovine je izgubljena. Slično je i u Republici Srpskoj entitetu, gdje je Narodna skupština Republike Srpske, koju čini izravno izabranih delegata, bira pet etničkih Srba u državni Dom naroda Bosne i Hercegovine nedirektnim izborima, a ovo su nedirektni izbori, kao i potpuno drugačiji od postupka koji mi imaju u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine", kazao je Kovačević.

On je tvrdio kako se problem vezan za izbor delegata Doma naroda BiH vezan za to da dok stanovnici RS-a imaju određenu dozu indirektnog učešća u izboru delegata u državni Dom naroda, stanovnici Federacije BiH bez obzira na etničku pripadnost nemaju mogućnost učestvovanja u izboru delegata u državni Dom naroda i da to predstavlja jasan dokaz diskriminacije.

Dalje je podvukao i činjenicu da stanovnici FBiH ne mogu izabrati delegata koji je etnički Srbin i da stanovnici RS-a ne mogu izabrati delegata koji je etnički Bošnjak ili Hrvat, a da oni koji se izjašnjavaju kao ostali ne mogu biti uopće izabrani.

"Razlog ovakvim ustavnim normama vidi se u nastojanjima pojedinih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, koje imaju za cilj ostvarenje ciljeva, koje je Međunarodni kazneni sud iz Haaga već označio kao udružene zločinačke poduhvate, koji su organizirali i proveli genocid, etničkog čišćenja i ratne zločine u cilju promjene demografske strukture Bosne i Hercegovine. To je glavni razlog njihovih enormnih napora da se suprotstave obnovi demokratije gdje aktivno glasačko pravo je jedno od osnovnih načela", kazao je Kovačević.

U zaključku Kovačević je kazao da vjeruje da je dokazao da su članovi 4.1 i 5 Ustava Bosne i Hercegovine u sukobu s tačkom 14 Konvencije, a u vezi s tačkom 3 Protokola 1 i tačkom 1 protokola 12 Konvencije.