Već od samog naziva  ta izložba obećava da će biti drugačija.

piše: Nermina Omerbegović

Za Fenu su o ideji nastanka izložbe, dijalogu umjetnice i Filozofa iz mjesta S ,kako „lokalni filozof“ tačnije umirovljeni profesor Filozofskog fakulteta Sarajevo sa mjestom stanovanja u Londonu Predrag Finci sebe naziva govore Hadžimjelić i Finci.

Predrag Finci  kaže da je napisao  jednu malu knjigu, koju je  nazvao“ Zapisi veselog filozofa“. Knjiga je neka vrsta kratke povijesti filozofije, ispričana (barem na prvi pogled) kroz niz šala i dosjetki. Jedan dan zamolio je  Amelu Hadžimjelić  da mu pomogne u dotjerivanju nekih vizualnih detalja.

-Kada je pročitala tekst, počela  je slikati svoje komentare, malo po malo napravila cijelu svoju izložbu u imaginarnom prostoru, filozofima koje u tekstu spominjem dodala njihove „jastuke“. Neću ništa reći o svojim tekstovima, njih će ocjenjivati oni koji budu knjigu čitali, kada jednog dana knjiga izađe. Ali mogu odmah sada bez ustezanja kazati da je Amela napravila prave likovne komentare, ulazila u filozofiju svakog od filozofa koje spominjem i onda napravila njihove portrete koji su izašli iz Amelinih razumijevanja filozofije portretiranog, sukladni njihovim filozofskim stajalištima, pa su ti slojeviti, divno slikani portreti postali predstavljanje lika i filozofije portretiranog. Radost oku i misaona provokacija istovremeno! Slike kojima se treba vraćati i pažljivo ih studirati, one to zaslužuju - kaže Finci.

Hadžimejlić je, kako kaže,  nakon čitanja rukopisa istraživala  filozofe, njihova  filozofska učenja. Istraživala je  šta je za njih kao osobe karakteristično: navike, životopise, portrete, slike i fotografije iz njihovih života.

Tako npr. se iz Fincijeve knjige saznaje da je Hana Arent  strastveni pušač, pa su se na njenom portretu  našle  i cigarete sa njenim citatom i Amelinim komentarom, nazivom slike "Sreća ozbiljno ugrožava zlo" ispisanim rukom više puta u latiničnom i ćiriličnom pismu.

Neki od tih portreta filozofa stilski i izražajno podsjećaju na duh njihovog vremena i podneblja, ili periode iz historije slikarstva. Osim portreta filozofa Hadžimejlić  također slika i neke od filozofskih pojmova. U svakom slučaju sve slike svojim različitim elementima i kombinacijama kolažiranih detalja, sa izravnom ilustrativnosti, tekstura,  tekstualnim ispisima, značenjski i simbolički, upućuju na kompleksnu vizuelnu percepciju "tog duha".

Hadžimjelić   ističe  da je  koncept  kao i samo otvaranje izložbe Priča sa Lokalnim filozofom, drugačiji od onoga s čim se susrećemo na umjetničkoj sceni, dodajući da  je to  izložba koja se otvara različitim percepcijama u svom višeznačju.

- Rijetko imamo priliku čuti javni, spontani dijalog o "umjetničkom djelu", što će na ovom otvaranju izložbe biti slučaj. Svoju Priču sa Lokalnim filozofom mogu nazvati  "angažiranom umjetnošću" s obzirom i na njen prosvjetiteljski aspekt. Izložba slika i stranica tekstova, "audio i vizuelnih zapisa" ( Zapisi veselog filozofa, autora Predraga Fincija)  mlađoj populaciji može ukazati i približiti najvrijednije nasljeđe historije svijeta, Čovjekovo promišljanje kroz povijest filozofije i  umjetnost - kaže.

Hadžimjelić dodaje da joj je želja da izložbu posjete i učenici osnovnih i srednjih škola u okviru svojih časova maternjeg jezika ili likovne kulture, jer važnost školskih posjeta izložbama su nažalost zanemarene, a ovako koncipirana izložba može biti interesantna i edukativna.

-Želim da naša djeca vide, želim da ljudi shvate, želim da se svi probude i sjete...da postoji nešto više od svakodnevnice. Da postoji nešto drugo i drugačije što se ne bavi sitnicama i "modnim detaljima života", nešto "iznad" što čuva i što gradi stvarnost Svijeta...Voljela bih da ovu izložbu posjete učenici sa svojim nastavnicima...Voljela bih da svi poslušaju razgovor, "dijalog o viđenom i ugledanom" koji će činiti otvorenje ove izložbe. Rijetko imamo priliku slušati spontani razgovor o nekoj izložbi - navodi Hadžmjelić.

Na otvorenju  izložbe, međusobno, sa studentima i publikom razgovarat će dr. Predrag Finci putem video linka, dr. Edin Pobrić, dr. Ema Božuta Mazrak i dr. Dubravka Lejlić Pozderac.

(Fena / Haris Ahbabović)