Ovom izložbom prikazuju se Jadran i Zadar u 1. mileniju prije nove ere, a probrana arheološka građa razotkriva dio svakodnevnog života zadarskih Liburna. Izložba donosi saznanja o najstarijoj prošlosti grada, te prvi put prezentira građu pronađenu u željeznodobnim slojevima na nekoliko novijih nalazišta u centru poluotoka.

Izložbu je otvorila zamjenica ambasadora Republike Hrvatske u BiH Nives Tiganj koja je kazala da ona predstavlja rezultat odlične saradnje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i Arheološkog muzeja Zadra dodajući da je ovaj projeket podržalo i Ministarstvo kulture Hrvatske.

Na zadarskom se poluotoku, kako su kazale autorice, kontinuirano živi već tri hiljade godina. Najstarije naselje, koje je zauzimalo površinu današnje uže gradske jezgre, osnovali su u 9. stoljeću p.n.e. Liburni, jedan od mnoštva naroda koji su tokom željeznoga doba naseljavali područje Mediterana. Sve do dolaska pod izravni utjecaj rimske civilizacije na prijelazu stare u novu eru, Zadar je bio najznačajnije liburnsko utvrđeno naselje – gradina i najveća liburnska trgovačka luka.

Osim domaće liburnske željeznodobne keramike, ova postavka prezentira keramički materijal koji je uvožen kontinuirano na ove prostore još od 8. pa do 1. stoljeća p.n.e. sa matičnog grčkog područja te južne Italije.

Luksuznost i jedinstvenost ovih predmeta, navele su autorice, poput vještih slikarija iz pera grčkog slikara Aristofana iz 5. stoljeća p.n.e., daju još veću čar izložbi i razotkrivaju fini ukus Liburna.

Postavka zadarskog muzeja bit će otvorena do 15. juna. 

(Fena / Haris Ahbabović)