O tom izuzetnom djelu govorili su direktor Instituta Faris Gavrankapetanović, predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Nedžad Mulabegović, Mediha Filipović i autor.

Istaknuto je da je uloga islamske medicine nerijetko bila zanemarivana, ali da islamska medicina u svom zlatnom dobu uspjeva dosegnuti značajna otkrića. Među rijetkim islamskim medicinarima koji su priznati, kako je rečeno, bio je Ibn Sina poznatiji kao Avicena.

Filipović je navela da su u knjizi sakupljena djela i otkrića islamskih medicinara između sedmog i četrnaestog vijeka, koja se smatraju najvećim transferom znanja sa istoka na zapad.

- Islamska medicina je uznapredovala i zato što je islamski svijet imao sjajne prevodioce. Zahvaljujući prethodnim djelima npr. iz Rima ili Grčke oni su ih prevodili i dalje razvijali. Vremenom je utihnula islamska medicina, a razgranala se zapadna sad moderna medicina - navela je Filipović.

Mulabegović je, između ostalog, istaknuo da su medicinari tog doba dali značajan udio uvođenju etike u medicinu, kao i organizaciji medicinskh ustanova, bolnica...

Sahib H. Muminagić navodi da je radio na knjigama "Istorija medicine" i "Istorija kirurgije", kada se susreo s kontraverznim stavovima o doprinosima islamskih znanstvenika.

To ga je, kaže, zainteresiralo da uđe u tu tematiku koja ima obilje informacija.

Profesor Muminagić podvlači da su brojna otkrića iza kojih stoje islamski medicinari, navodeći kao primjer Opsesivno-kompulzivni poremaćej (OKP) koji su dijagnosticirali islamski medicinari i to 600 godina prije nego ga je otkrio Robert Burton.


(Fena)