Riječ je o nastojanju organizatora da očuva sjećanje na bh. filozofa, profesora estetike i savremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, velikana evropskog duha, Kasima Prohića, čovjeka koji se rodio u Glavatičevu kod Konjica.

 - Kroz razgovor i saradnju s univerzitetskim profesorima, njegovim saradnicima, savremenicima, ljudima koji danas reaktualiziraju i promišljaju njegovo djelo, nastojimo zaista, uz kompetenciju svih uvaženih gostiju, govoriti o značaju, o dometima, o važnosti jednog sjajnog intelektualca, erudite, kosmopolite, a po kazivanju njegovih kolega, vrlo jednostavnog čovjeka i vrsnog pedagoga - kazao je za Fenu direktor Narodnog univerziteta Konjic Benjamin Mušinović.

O značaju profesora Prohića i njegovog djela u Konjicu će biti priređena dva tematska sadržaja.

- Uz ostalo, riječ je o biografskom predstavljanju svih temeljnih značajki njegovog djelovanja, življenja i rada, pogotovo u naučnom smislu, gdje ćemo u ponedjeljak, 29. novembra, u 17.30 sati prirediti program zajedno sa Srednjom školom Konjic. Biografiju profesora Prohića predstavit će učenici Srednje škole Konjic Halil Maksumić, Asija Duranović, Lamija Landžo, Lejla Muhibić, Suana Ćibo, Nejra Halilović, Almedina Hebibović, Zerina Ibrulj i Alma Jusufbegović, koje predvode mentorice Halida Dlakić i Sevla Krivić - naglasio je Mušinović.

Centralni program manifestacije tradicionalno će biti priređen na dan smrti profesora Kasima Prohića.

- Centralni program priređujemo povodom 37. godišnjice od njegove smrti u utorak, 30. novembra, u 19 sati u konjičkom Muzeju drvorezbarstva, gdje ćemo o djelu profesora dr. Kasima Prohića govoriti s njegovim kolegama, saradnicima, studentima, savremenicima i onima koji promišljaju njegovo djelo i reaktualiziraju ga i danas. Riječ je o prof. dr. Ivi Komšiću, prof. dr. Senadinu Musabegoviću i prof.dr. Sulejmanu Bosti - kazao je direktor Narodnog univerziteta.

Kako je dodao, njihova izlaganja pratit će i video program.

- Posebno smo zahvalni cijenjenim profesorima, književnicima, umjetnicima, pjesnicima, poštovaocima djela profesora Prohića koji su nam ove godine na naš zahtjev omogućili da priredimo i video program te da i na taj način očuvamo kontinuitet sjećanja i pamćenja na ovog uvaženog profesora. U video programu sudjelovat će prof. dr. Emina Kečo-Isaković, prof.dr. Senadin Lavić, prof.dr. Zlatan Delić, kćerka prof. Prohića - Asja Prohić, književnik Srđan Sekulić te profesor Kasim Ihtijarević - kazao je Mušinović.

 Kroz ove razgovore, kako ističe, nastojat će kontekstualizirati djelo, tekst bh. filozofa, profesora estetike Kasima Prohića te kroz učešće brojnih gostiju analizirati bitne značajke nekoliko njegovih najznačajnijih knjiga.

- Cilj nam je očuvati sjećanje i pamćenje na čovjeka koji je porijeklom iz naše sredine, čiji su dometi u filozofskom smislu u pogledu estetike već odavno prevazišli granice balkanskog, evropskog i šireg prostora a osim toga, želimo se ponovno vraćati mladim generacijama te kod njih probuditi želju da je zaista u životu iznimno važno i bitno okrenuti se ka idealima, ljudima koji su na najljepši način ostavili traga u povijesti i bili primjer u svim aspektima njihovog djelovanja - poručio je Mušinović.

Prohić je bio bosanskohercegovački filozof, profesor estetike i savremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Rodio se u Konjicu 1937. godine. U svom rodnom gradu je završio gimnaziju, a tijekom školovanja pisao je poeziju i objavljivao u omladinskim časopisima. 

Na sarajevskom Filozofskom fakultetu diplomirao je 1960., a već sljedeće godine biva izabran za asistenta profesora Fohta na katedri za estetiku. Iste godine počinje objavljivati stručne radove u časopisima “Izraz” i “Pregled”. Svoju prvu knjigu "Odvažnost izricanja” objavio je 1970. godine, a ubrzo nakon toga objavio je "Figure otvorenih značenja – fenomenologija". 

Godine 1972. imenovan je za glavnog urednika poznate filozofske biblioteke “Logos”, a tu funkciju obavljat će sve do svoje smrti. Iste godine u sarajevskoj “Svjetlosti” izlazi i njegova studija o djelu Meše Selimovića “Činiti i biti”, a dobiva i zvanje izvanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. 

Godine 1979. Prohić je izabran za glavnog urednika novog filozofskog časopisa “Dijalog” (koji i dan danas izlazi u Sarajevu). Godine 1980. objavljuje u “Nolitu” studiju “Prizma i ogledalo”, koja sadrži tri velika eseja o autorima čuvene kritičke filozofske škole: Lukaču, Blohu i Adornu.

Izostavio je studiju o Valteru Benjaminu s namjerom da je objavi u posebnoj knjizi koju nije uspio za života završiti. Za “Prizmu i ogledalo” dobio je nagrade Nolit i Veselin Masleša. Iste godine postaje dekan Filozofskog fakulteta, a na dužnosti ostaje tri godine, kratko do pred svoju smrt. Umro je nakon kratke i teške bolesti u zagrebačkoj bolnici Rebro 1984. godine.

(Fena / Haris A)