Nekažnjavanje napada na novinare je direktna posljedica političke povezanosti napadača sa pravosudnim institucijama i policijom.

Borka Rudić iz Udruženja BH novinari istakla je da je nedopustivo ne kažnjavati napadače na novinare bez obzira na to odakle oni dolaze i bez obzira na to što imaju političku moć ili političku zaštitu. 

"Sami mediji bi trebali bojkotovati sve one koji ne procesuiraju napade na novinare i na taj način biti solidarni sa svojim kolegama, a mi naše države trebamo prijavljivati komitetu UN-a za demokratiju i medije jer neispunjavaju osnovne obaveze kao članice UN-a i kao članice Vijeća Evrope", ističe Rudić.

Od početka 2019. u BiH je prijavljeno 48 slučajeva napada na novinare i kršenja prava na slobodu izražavanja.

Marijana Camović iz Sindikata medija Crne Gore naglasila je da je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića iz 2004. najdrastičniji primjer napada na novinare u toj zemlji. Dodaje da država nije u stanju da se izbori sa takvim slučajevima.

Ivan Breshovski iz Udruženja novinara Makedonije rekao je da nastoje izmijeniti krivični zakon kako bi napad na novinare bio tretiran kao napad na službenu osobu, odnosno kao napad na policajca ili sudiju.

Marija Vukasović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije potcrtala je da su najčešća meta napada novinari koji kritički pišu i obavljaju svoj posao u skladu sa profesionalnim standardima. Ona je istakla da se novinari etiketiraju kao neprijetelji države nakon čega uslijedi niz prijetnji od drugih ljudi, najviše putem društvenih mreža.


(Patria/Admir Oručević)