Držanje psa u kući, ljubljenje, konzumiranje hrane koja je ispala na pod… neka su od rješenja kako se boriti protiv alergija.

Zvuči vam kao da smo nešto pogriješili? Nismo. Evo šta kažu stručnjaci o tome zašto su alergije u tolikom porastu da čak imaju i razmjere epidemije i šta ih danas najviše izaziva.

Stručnjaci upozoravaju da je savremeno društvo postalo toliko opterećeno čistoćom, da više ne dolazimo u kontakt sa stvarima koje su ključne za dobro funkcionisanje našeg imunog sistema.

Alegijske bolesti poprimile su kod nas epidemijske razmjere. Današnja djeca imaju sve više alergija, boluju od astme, ekcema, intolerancije na određenu hranu, kao i od polenske groznice.

Svake godine povećava se broj osoba koji imaju ove probleme, a stručnjaci tvrde da će do 2021. skoro svako dijete već od rođenja imati ovaj problem.

Dr Gorana Isailović, alergolog i dermatovenerolog tvrdi da je moderno doba, pretjerana čistoća i život pod staklenim zvonom doprinio razvoju sve većeg broja oboljelih.

“Današnja djeca se slobodno ne igraju u prirodi, a roditelji su postali opsjednuti čistoćom, da djeca više uopšte ne dolaze u kontakt sa mikrobima vrlo bitnim za njihov imunološki sistem. Čistoća jeste pola zdravlja, ali je nečistoća ona druga polovina zdravlja,” ističe dr Isailović.

Kupite psa

Ona je jedna od onih ljekara koja roditeljima djece sa ekcemom preporučuje da kupe psa, kako dijete u kasnijem životnom dobu ne bi dobilo astmu.

“Do sada sam imala 70 djece, koji su na ovaj način uspješno liječena. Izloženost kućnim ljubimcima već od rane dobi (do treće godine ima smisla) smanjuje rizik pojave alergija kod djece. Pogotovu ako rastu uz psa, djeca su izložena prljavštini i bakterijama u ranom životu što im stvara rani imunitet. Djeca su na početku života sve manje izložena bakterijama što je dovelo do prave eksplozije nastanka alergija. Mješavina dobrih bakterija u crijevima djece smanjuje rizik nastanka tih bolesti,” objašnjava dr Isailović.

Plastika, mobilni telefoni i Wi-Fi okidači?!

Sa druge strane prof. dr Branimir Nestorović, alergolog iz Univerzitetske dječje klinike u Tiršovoj smatra da su se pojavili potpuno neobični okidači za alergijske reakcije.

On je za “Novosti” rekao da tokom višedecenijskog staža, nikada se kao sada nije susretao s toliko teškim ekcemima, astmama koje se ispoljavaju u sve problematičnijem obliku.

“Recimo, plastična ambalaža ima estrogenska svojstva, a estrogeni su hormoni koji favorizuju nastajanje alergijske reakcije. Brza hrana izuzetno utiče na nastanak alergijskih bolesti, kao i pušenje. Malo se govori i o tome da na nastanak alergije kod nekih ljudi utiču razna zračenja – mobilnih telefona, bežičnog interneta… “, upozorava Nestorović.

Ranije se smatralo da su alergični samo oni koji imaju nekog srodnika sa ovim problemom. Najnovija istraživanja, međutim, pokazuju da alergiju dobijaju i oni koji nemaju genetsku predispoziciju za to, što je pokrenulo genetičare da najnovijim metodama ustanove odakle zaista potiče ovaj problem.

Sirotinja ne dobija astmu

“Samo srednja i viša klasa imaju alergijske bolesti i astmu,” tvrdi profesor Nestorović.

“Sirotinja nema priliku da dobije astmu. Istraživanja su pokazala da tamo gdje ima parazita i gdje vladaju loši higijenski uslovi nema alergije, dijabetesa i autoimunih bolesti. Praktično nijedne bolesti od koje boluje savremeno čovječanstvo u siromašnim zemljama nema. Oni imaju druge bolesti. Ova teorija je jasno pokazala da ne treba biti previše čist i da treba djecu pustiti da se malo prljaju, jer tako jačaju imunitet,” savjetuje doktor, piše Zelena učionica.

(Alen Avdić)